Europska žalopojka

portugizac

Sve uz vino portogizer, di gutljaji samo klize. Tako recitira Đorđe Balašević u pjesmi „Al' se nekad dobro jelo”. Desetljećima mi poteku sline kad je čujem, a odnedavno, od ulaska Hrvatske u Eu, na taj mi stih kreću i suze. Hrvatska od berbe 2013. više ne smije to lijepo jesensko mlado vino zvati portugizac. U imenu sorte je geografski pojam, genetika je pokazala da se loza srednjom Europom doista proširila iz Portugala, iako smo donedavno mislili da to nije istina, a hrvatski pregovarači s EU nisu se sjetili zaštititi joj naše ime.

To su bez problema napravili Mađari pa piju oporto. Austrijanci i Nijemci nazdravljaju vino portugieser blauer, a zovu ga još i voslauer te badener. Slovenci pak uživaju u portugalki. Europska unija dopustila nam je da ga zovemo „Mlado vino portugizac”, ali samo do 1. jula 2013. I pod tima imenom, ponosno su rekli u Ministarstvu poljoprivrede, smijemo prodavati vina koja su bila na zalihama 1. jula. Pa koja su mlada vina bila na zalihama 1. jula? Usprkos svim problemima, pit ćemo mi, draga vinska braćo, i dalje portugizac uz buncek s kiselim zeljem, što bih na srpski preveo kao dimljena svinjska koljenica s kiselim kupusom. Zvat ćemo taj portugizac nekako drukčije. Bilo kako. Ako treba i Severina. Al' ćemo ga piti.

Proteran teran

teranA fino su smjestili nam i susjedi Slovenci. Zaštitili su teran. To je istarska sorta od koje se prije 25 godina radilo gotovo nepitko vino i pilo se, bolje je reći jelo, u istarskoj supi, zagrijanom vinu začinjenom šećerom i uljem u koje su se bacali komadi preprženog kruha. Danas su istarski terani prekrasna svježa vina usporediva, primjerice, s barberama iz talijanskog Piemontea. Dugo smo mislili da Slovenci imaju refošk, a mi teran i da su to dva imena iste sorte, no genetika je opet napravila svoje. Pokazala je da su to dvije sorte pa su susjedi osnovali Konzorcij kraški teran u kojem sami vinari brinu da im terani budu što bolji. I pokrenuli zaštitu. Europska komisija pošteno je obavijestila hrvatske pregovarače o ulasku u EU da je teran oznakom izvornosti priznat kao slovensko vino.

- Nije bilo prigovora s hrvatske strane kad je teran registriran. To pitanje nije regulirano ni hrvatskim pristupnim ugovorom i od 1. jula 2013. ne smije ga se prodavati na europskom tržištu pod imenom teran - rekao je uoči ulaska Hrvatske u EU Roger Waite glasnogovornik Europske komisije za poljoprivredu.

Baš nas briga za europsko tržište, vjerojatno su mnogi pomislili. No danas je Hrvatska europsko tržište i berbu 2013. nećemo smjeti prodavati kao teran, a mi se još nismo dogovorili kako ćemo je zvati. Istrani s dobrim smislom za humor predlaži ime isteran. Bio proteran, steran ili nateran, važno je, draga Bakhova djeco, da ćemo ga mi i dalje piti uz žgvacet od divlje svinje. Vi bi za to jelo rekli, pretpostavljam, gulaš od veprića. Zvat ćemo teran nekako drukčije, bilo kako, ako treba i Nina. Ali ćemo ga piti.

Prosecco preseko prošek

prosek-Sasa-Senjkovic-i-sin-LukaPit ćemo i prošek koji su nam zabranili Talijani. Naš prirodni prošek je slatko, desertno vino od prezrelog ili prosušenog grožđa raznih sorti, često i miješanih crnih i bijelih. Talijanski prosecco je sorta koja daje lagana bijela vina dobra baza za proizvodnju pjenušaca. Kako raste u hladnoj regiji Veneto, u povijesti je fermentacija znala stati jer nisu grijali podrume. Šećera je, naravno, ostalo pa je vrenje krenulo kad bi zatoplilo. Tako su slučajno dobili prirodne pjenušce. Vino se pokazalo kao vrlo fino pa se druga fermentacija u tankovima počela raditi namjerno. Tržišni ih je uspjeh natjerao da zaštite ime, a mi smo tu slučajne žrtve. No, važno je, draga vinska braćo, da ćemo ga mi i dalje piti uz suhe kolače ili prekrasnu skradinsku tortu u kojoj se umjesto brašna koriste mljeveni bademi. Ne znam imate li vi sličan kolač. Ako nemate, dođite u Skradin i kušajte je uz prošek Ambra Alena Bibicha iz obližnjeg Plastova. U svakoj je boci izmiješano sedam berbi. I nije to najveća mješavina. Saša Senjković u Dračevici na Braču ima bačvicu prošeka s 25 izmiješanih berbi. Nikad je nisu praznili, samo svake druge godine dodaju novo vino pa najstarije ima pola stoljeća. I pit ćemo mi takve prošeke i dalje. Zvat ćemo ih nekako drukčije, bilo kako, ako treba i Ava Karabatić. Ali ćemo ih piti.

Neka korist i od EU

I nije to sve, draga Bakhova djeco s druge obale Dunava. Prijete nam otimanjem imena rajnski rizling. To ćemo lako riješiti, ostat će nam samo rizling, ali ne znam što ćemo s frankovkom koja je iz sjevernobavarske regije Franken (Franconia ili Franačka). Drugo „hrvatsko” ime frankovke je borgonja. Genetika je opet pokazala da su slavonska i istarska sorta u stvari jedna, a istarsko ime vezano je uz Burgundiju. Još gore: Prijete nam i oduzimanjem malvazije koja je ime dobila po peloponeškoj luci Monemvasia. A mi imamo dvije - istarsku koja je samo naša i dubrovačku koja je ista kao talijanske malvasia delle Lipari i malvasia di Sardegna, španjolska malvasia di Sitges, te grčka greco di Gerace. I njima ćemo tražiti neka nova imena. Ali ćemo ih piti.

Sad ću se prestati žaliti, ali moram još reći da se meni baš nije žurilo u tu Europu. Mislio sam, bolje da ona dolazi k nama, nego da mi ulazimo u nju. Kad je već tu, drago mi je da me više ne pitaju na granici zašto su mi putne torbe na stražnjem sjedalu. Pa traže da otvorim gepek i čude se kako mi je u taj mali auto stalo dovoljno vina za mali sajam. Već sam se ispraksirao pa sam na vrh stavljao tri-četiri jeftine boce i njima plaćao prolaz. Drago mi je i da prijatelji vinari sad mogu natovariti kombi pa izvesti vina kud požele. Drago mi je i da su ukinute carine pa su i neka fina europska vina dvadesetak posto jeftinija.

I drago mi je da sam pišući ovu europsku žalopojku pio hrvatsko vino, teran 2012. Roberta Terzola iz Nove vasi pokraj Poreča. Bio je sasvim opravdano šampion ovogodišnje Vinistre u kategoriji mladih terana. Pala je lagana kiša, malo je osvježila zrak i dobro je sjeo taj smireni crnjak boje zečje krvi, izraženih, ali finih kiselina i mirisa po crnom voću kroz koji se probijaju prezrele višnje.

Uče me da nije dobro nazdraviti sa živjeli, jer što će ti život, ako nisi zdrav. Zato, draga vinska braćo, u zdravlje vam želi Bakhov sin Ivo Kozarčanin

Više iz ove kategorije A kao ampelografija »
nazad na vrh

Kupovina na vino.rs

Pitajte somelijera

  • Ukoliko imate pitanja u vezi izbora vina ili ostalih artikala u online prodavnici Vino.rs nudimo vam stručnu pomoć naših somelijera. Pitanja možete postaviti pozivom na telefon 064 111 8279 ili slanjem na mail adresu i naslovite sa PITAJTE SOMELIJERA! Odgovor će te dobiti u roku od jednog radnog dana.

Izbor iz prodavnice

Preporuka

Veoma je važno da dobro pročitate „Uslove kupovine” i imate ih u vidu prilikom ostvarivanja svojih porudžbina. Na ovaj način se od zloupotreba štite prava svih učesnika u procesu kupoprodaje te Vas molimo da prihvatite ove mere predostrožnosti kao obostranu zaštitu u procesu.

vino-rs logo beli
  • VINO.RS doo
  • Jurija Gagarina 57/1a
  • 11070 N. Beograd
  • PIB: 107512643
  • Matični broj: 20818476
  • Žiro-račun: 340-11007337-17
  • Mail [email protected]
  • Telefon: 064 111 8279

O nama