Klapa do Bola

grgic-vinarija-trstenik1

Da nije ljubavi, da nije ljubavi... Da nije ljubavi ne bi svita bilo. Ni mene ni tebe, ni mene ni tebe. Ni mene ni tebe, moja bajna vilo. Tako pjevaju Dalmatinci o nama, o životinjama, o biljkama pa i o toj slavnoj vinovoj lozi. Da nije ljubavi ne bi bilo ni plavca malog, vinogradarskog ponosa Dalmacije, posebice Pelješca, Hvara i Brača, ali i cijele Hrvatske. Sorte po kojoj Hrvatsku u vinskom svijetu prepoznaju. Izgovaraju ga plavak, pjavak, pjavas, plavas, ali za njega znaju. Kako bi tek izgovarali imena njegovih roditelja kaštelanskog crljenka i šoltanskog dobričića? Bojim se i zamisliti.

No, da nije bilo tog kaštelanskog ljepotana i tog šoltanskog grubijana, ne bi plavca bilo. Zašto su se oni našli u toj čudnoj zajednici dvaju ljubavnika muških imena (nemoj neko da mi spomene neki pederluk), uvjerio sam se sredinom jula u Prvoj dalmatinskoj vinogradarskoj zadruzi, osnovanoj još 1903. u središtu Bola. Ta je vinarija dugo širila slavu dalmatinskog vinarstva, potom je 50 i više godina bila njeno ruglo, a prije četiri godine hotelijer Jako Andabak počeo joj je vraćati ponos. Berba 2009. bila je prva novog doba, od otkupljenog grožđa, i vina su izvrsna. Do danas je posadio 60-ak hektara novih vinograda oko Bola, a sad u podrumu, među stotinama crljenak1barriquea, tih bačvica od 225 litara prepunih finih plavaca s raznih položaja, ima i po jednu punu plavčevih roditelja. I to je za nas, Bakhovu djecu, pravo blago.

Crljenak, primitivo zinfandel
s hrvatskog tržišta

Enolog Rikard Petrić dao mi je na kušanje i crljenak i dobričić i odmah mi je postalo jasno zašto je sin plavac mali „istjerao” oba roditelja iz vinograda. Crljenak daje fina vina, voćna poput plavaca, možda malo tanjega tijela, što u slučaju plavca i ne mora biti loše, no poprilično je osjetljiv na bolesti i s njim je teško gospodariti u vinogradu. Dobričić, pak, otporan je na bolesti, ali vina su mu gruba, trpka, opora, skupljaju usta ne samo zbog tanina, i teško ih je piti. A dopali su se, pederčine, jedan drugome, spontano iskrižali, to je fraza koja valjda opisuje ljetnu ljubav kad strast pomuti razum, i dali svom nasljedniku ono najbolje što je svaki mogao dati. Jedan snagu za život u surovom tlu i na vrelom suncu, a drugi finoću i slast.

plenkovic-makarskaVinograd iznad Baške vode, a podno Biokova, u kojem je izrastao prvi hrvatski vrhunski crljenak

 

Vinski ambasador & Bottle Shock

Ne bi ni mi s ove strane Dunava, draga Bakhova djeco s one strane Dunava, znali za te sorte da 1954. jedan sitni student poljoprivrede iz mjesta Desne u dolini Neretve nije otišao u bijeli svijet iz onog nenarodnog režima koji je u ime naroda vladao bivšom državom. Prvo u grgic-LaurenMarettNjemačku, a četiri godine poslije u kalifornijsku dolinu Napa. Tamo se zaposlio u vinariji Chateau Montelena. Iz berbe 1973. napravio je neki čudan chardonnay koji je tri godine kasnije pobijedio na Pariškom sudu, Amerikancima i nama Hrvatima najvažnijem ocjenjivanju vina u povijesti. Organizirao ga je Steven Spurrier, tada trgovac vinima, a danas predsjednik svih komisija na ocjenjivanju britanskog Decantera. Skupio je ponajbolja francuska i kalifornijska bijela vina, pozvao najbolje francuske ocjenjivače i... šokirao vinski svijet. Francuzi su kušali vina naslijepo i među bijelim i crvenim vinima najboljima proglasili Amere. Najbolji crnjak bio je cabernet sauvignon 1973. kalifornijske vinarije Stag's Leap, što je nama manje važno, ali najbolje bijelo vino bio je Chardonnay Chateau Montelena. U toj vinariji Jamesa L. Barretta radio je Miljenko Grgić koji je već tada postao Mike Grgich.

O tom je ocjenjivanju snimljen i film „Bottle shock”. U Hrvatskoj je to prevedeno kao „Natjecanje vinara”, a u filmu se Grgića jedva spominje jer su jalni vlasnici iz obitelji Barrett bili koproducenti i svu slavu su htjeli pripisati sebi. Grgić je zadovoljštinu dobio u knjizi „Pariški sud” (Judgement of Paris) Georgea M. Tabera, tadašnjeg dopisnika Time magazina iz Pariza. Konačnu potvrdu slave donijelo mu je 2008. uvrštavanje u Dom slavnih vinara kalifornijskog kulinarskog instituta. Novac si je Grgić osigurao još 1977. osnivanjem vinarije Grgich&Hills s Austinom Hillsom, nasljednikom velike kompanije za trgovinu kavom. O njihovim se vinima danas priča biranim riječima, a koštaju od 50 do 500 dolara. Grgić je osnovao i vinariju u Hrvatskoj, u Trsteniku na Pelješcu, gdje njegovi suradnici od 1997. rade odlične plavce i pošipe. Stari Mike, rođen 1923. svakih nekoliko godina dođe u Hrvatsku i kaže da mu je to zadnji posjet. Nadamo se da će biti još barem desetak tih zadnjih posjeta, iako treba reći da se nitko u njegovoj vinariji džaba nije napio.

Kokoška ili jaje?

Sve je ovo bila duga digresija da se opiše čovjek koji je pomislio da je kalifornijski vinski ponos zinfandel u stvari naš plavac. Sličilo mu je grožđe, slična su mu i vina pa je htio dokazati da je to - to! I pokrenuo je genetsko istraživanje na kalifornijskom univerzitetu Davis. Genetičarka Carole Meredith dokazala je, međutim, da je plavac potomak zinfandela, a potom i da je zinfandel u stvari crljenak. Poslije su i naši genetičari grgic-mikesudjelovali u otkriću da je drugi roditelj taj šoltanski dobričić. Ne znam zašto im je tako dugo trebalo jer druga dalmatinska pjesma lijepo kaže da se s ponistre vidi Šolta. Trebalo je dakle samo izaći na prozor, to je normalna riječ za ponistru, i genetika bi bila nepotrebna.

Miljenko ili „Mike Grgich”

No, da završimo priču. Mnogi su bili nezadovoljni člinjenicom da zinfandel, koji u Italiji zovu i primitivo, u stvari nije plavac. Ne znam zašto. Meni je drago da imamo taj plavac koji je samo naš i po kojem nas svijet prepoznaje. Zinfandel i primitivo su nam samo pomogli u tom prepoznavanju. Imamo mi drugi problem, a to je što od plavca, koji je savršena sirovina, teško proizvodimo stvarno dobro vino. Uglavnom su gruba, tanična, često i nečistih okusa. Ne možemo s njima u svijet koji čeka vina kakva radi Mike Grgich. Mi im nudimo ono što radi Miljenko Grgić, odnosno vinari koji se nisu promijenili od vremena kad je on otišao. Shvaćate što želim reći. Grgichev je današnji plavac fin, nježan, ali Miljenko Grgić je simbol onoga što je bilo dok je on još bio tu, dakle prije 60 godina.

Pojavili su se, srećom, vinari koji su od plavca napravili baršunasta vina, a nisu izgubili divljinu, suludi miris kamena s morskim travama, slanoću koja nema veze s mineralnošću i more u okusu po kojem je jedinstven. stina-barikUživamo u tim crnjacima vinarija Korta Katarina, Saints Hills, Duboković-Barbić, Baković, Stina, Bura, Mare... Neka se ne naljute oni koje sam zaboravio spomenuti, a znaju da im je tu mjesto.

Bačvice u kojima su
i plavac i crljenak i dobročić

Sad bih malo bio kao pametan, ali volio bih da vi, vinska braćo s one strane Dunava, ne ponovite naše greške: Svijet zna što je dobro vino i ne možeš mu prodati muda pod bubrege. Svi mi želimo dobiti 30 ili 50 eura za butelju, ali samo rijetki to mogu. Oni rijetki koji znaju napraviti dobro vino. A kod vina nema laganja. Svi znamo što je dobro i nikakav patriotizam ne može nam sakriti greške.

Jebiga, sve ovo trebao sam pisati pijući neka od vina koja spominjem, no čak su i chardonnayi Grgich&Hills preteški za ovih 40 stupnjeva u hladu, a kamoli plavci. Zato pijem vino međimurske obitelji Štampar. Vinariju i vinograde imaju u selu Sveti Urban koje nosi ime zaštitnika vinograda. I to zeleni silvanac. Ta austrijska sorta mi je vrlo draga jer je s nježnim aromama, popriličnom kiselošću i relativno niskim alkoholima idealna za gemišt. A u ova ljetna vremena obožavam dobar gemišt. Pa u zdravlje, draga Bakhova djeco.

nazad na vrh

Kupovina na vino.rs

Pitajte somelijera

  • Ukoliko imate pitanja u vezi izbora vina ili ostalih artikala u online prodavnici Vino.rs nudimo vam stručnu pomoć naših somelijera. Pitanja možete postaviti pozivom na telefon 064 111 8279 ili slanjem na mail adresu i naslovite sa PITAJTE SOMELIJERA! Odgovor će te dobiti u roku od jednog radnog dana.

Izbor iz prodavnice

Preporuka

Veoma je važno da dobro pročitate „Uslove kupovine” i imate ih u vidu prilikom ostvarivanja svojih porudžbina. Na ovaj način se od zloupotreba štite prava svih učesnika u procesu kupoprodaje te Vas molimo da prihvatite ove mere predostrožnosti kao obostranu zaštitu u procesu.

vino-rs logo beli
  • VINO.RS doo
  • Jurija Gagarina 57/1a
  • 11070 N. Beograd
  • PIB: 107512643
  • Matični broj: 20818476
  • Žiro-račun: 340-11007337-17
  • Mail [email protected]
  • Telefon: 064 111 8279

O nama