100 na jedan, pa i više!

romanee-conti

Radili smo u mojim novinama „24 sata”, draga Bakhova djeco s one strane Dunava, neki snobovski prilog „Vina i cigare”. Ne volim baš pisati takve stvari, ali, kod nas kažu, veži konja gdje ti gazda kaže, pa napišem što traže. Na kraju sam bio poprilično zadovoljan člankom. Šaljem ga i vama da vidite što će piti svjetski „odlikaši”, a i da vas malo uputim u trenutne odnose snaga među hrvatskim vinima. Pa da počnemo s najodlikašem među odlikašima.

Zna Abramovič šta valja

Ručak za devet ljudi u njujorškom restoranu Nello's, ruski oligarh Roman Abramovič, najpoznatiji kao vlasnik londonskog nogometnog kluba Chelsea, prije nekoliko godina platio je 47.221,09 dolara, pa dodao još 5.000 dolara napojnice. Samo je sedam boca vina stajalo 35.000 dolara. Popili su dva magnuma, 1,5 litarske boce šampanjca Cristal Rose, dvije normalne butelje bordoškog crnjaka Chateau Petrus te tri burgundca Domaine de la Romanee Conti iz vinograda La Tache. Lako je zaključiti kako su uživali u nekim od ponajboljih vina na svijetu. Naglasak je ipak na „nekim”, jer bi svaki poznavatelj vina imao drugačiji izbor, no ne treba sumnjati da bi se ove etikete našle barem u 10 najboljih u svojoj kategoriji.robert-parker

Novinari vinsko kolo vode

Desetljećima su bordoška vina slovila kao najbolja, ponajviše zbog iznimnog utjecaja američkog vinskog kritičara Roberta Parkera koji se predstavljao kao Wine Advocate i svakih nekoliko godina objavljivao Wine Buyer's Guide (Vodič za kupnju vina) na više od 1.600 stranica. To je bila biblija za bogate, knjiga po kojoj su multimilijunaši punili svoje vinoteke. Danas je jači utjecaj britanskog kritičarskog lobija, predvođenog damom Jancis Robinson, pa je i među vinskom publikom Burgundija preuzela primat Bordeauxu. Poznavatelji vina s Kontinenta, dakle europskih zemalja bez Velike Britanije i, naravno Francuske, sve će češće reći kako su talijanska crvena vina kvalitetom ravna francuskima, a nekoliko puta su jeftinija dok mnogi tvrde, a i ja se slažem, kako su njemačka vina postala ono što su nekad bili njemački automobili: Najbolja na svijetu.

Burgundskijanski obrt

Obrate u vinskom svijetu potvrđuje i recentna, septembarska lista 50 najskupljih vina koju je objavila internetska vinoteka Wine Searcher. Na njoj je najviše burgundijskih vina, čak 39. Slijede Njemačka s pet rizlinga, Bordeaux s Chateau Petrusom i Le Pinom, Champagne s Dom Perignonom Oenotheque Rose i Bollingerom Renaudin Bollinger Extra Quality Brut, te Kalifornija sa Screaming Eaglom i Portugal s Quinta do Noval Nacional Vintage Portom.

Ova vinoteka je svojevrsna tražilica vina jer se kod njih može naručiti bilo što, a oni će to pronaći bilo gdje u svijetu i dostaviti bilo kamo. Zato prate sve cijene vina pa lako mogu i napraviti ovakvu listu na kojoj nema napuhavanja, nego se jednostavno zbraja „dva i dva”. Zato su i naveli prosječne cijene za pojedina vina bez obzira na godište.

henri-jayerPo Wine Searcheru je najskuplje vino u svijetu Henri Jayer Richebourg Grand Cru. Jayer je bio iznimno cijenjen u uskom krugu znalaca do smrti 2006. godine, a tada je naprosto eksplodirala potražnja za njegovim vinima. Vinariju je nasljedio nećak, no kupci ne pitaju za cijene vina koja je još pokojni Jayer potpisao, dakle ona koja su danas starija od sedam godina. Butelja iz njegova vinograda na glasovitom položaju Richebourg prodaje se po prosječnoj cijeni od 16.483 dolara. Četvrtinu je jeftinije drugo najskuplje, ali vjerojatno najslavnije vino na svijetu, Domane de la Romanee Conti iz vinograda Romanee Conti, a već je na trećem mjestu rizling Egon Muller-Scharzof Scharzofberger iz njemačkog Mosela. Njegova je prosječna cijena 6.878 dolara. Slijede još dva burgundca pa novi mozelski rizling, te pet burgundaca i tek onda prvi Bordoeaux - Chateau Petrus.

Kasnu berbu otkrili razbojnici

kutjevo-ledena-berbaOno što je u vinskom svijetu Domaine de la Romanee Conti u teniskom je, primjerice, John McEnroe, a Petrus bi u tom slučaju bio Pete Sampras. Tko će biti Novak Đoković ili Goran Ivanišević još se ne zna, ali Boris Becker bio bi Schloss Johannisberg, najpoznatiji njemački proizvođač rizlinga. Tamo su prvi puta, još 1775. godine imali kasnu berbu. Njihov šef podruma krenuo je biskupu po dozvolu da se grožđe počne brati i oteli su ga razbojnici. Pregovori oko otkupnine trajali su nekoliko tjedana, a vinogradari se, bez „genehmigungena” nisu usudili početi brati (već je tad u Njemačkoj bilo reda). Kad se prestravljeni nesretnik konačno s dozvolom vratio u nekadašnji benediktinski samostan, grožđe je već bilo prezrelo. Benediktinci su bili uspaničeni, no brzo su se oduševili vidjevši da pomalo suhe bobice skrivaju sasvim drugačiji sok od onog na koji su navikli. Sljedećih su godina počeli namjerno ostavljati grozdove na trsju i tako su nastala predikatna vina. Takvo je, izborna berba prosušenih bobica iz zamka Johannisberg trenutačno 49. na listi najskupljih vina svijeta s prosječnom cijenom od 1.119 dolara, odnosno više od 6.000 kuna po butelji.

Cena 100 (i više) na jedan, a kvalitet amo:tamo

Gdje je u toj konkurenciji Hvatska? Po cijenama miljama daleko, jer se najskuplje hrvatsko arhivsko vino prodaje za oko 7.500 kuna (1.000 eura). Butelje ponajboljih vina redovnih berbi stoje do 70 eura, samo su najskuplje više od 100 i to zato što je proizvodnja iznimno mala. A po kvaliteti? Možemo biti ponosni da smo sve bliži svjetskom vrhu. amfora-rizlingPotvrđuje to i ovogodišnja titula najboljeg svjetskog slatkog vina skupljeg od 15 funta koju je Traminac ledene berbe 2011 podruma Kutjevo osvojio na ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter gdje se natjecalo 14.362 vina.

Unatoč nagradama, naša vina cijenom nikad neće dostići svjetska. Danas najskuplje hrvatsko vino je 100 puta jeftinije od najskupljeg svjetskog. A nije sto puta lošije. No cijena ne ovisi samo o kvaliteti. Pravu priču o tome čuo sam u vinoteci u burgundijskom gradiću Nuits Saint Georgesu. Zapiknuo sam se za dvije boce u staklenom, zaključanom ormaru. Bila su to baš dva najskuplja vina s liste Wine searchera: Domaine de la Romanee Conti stajao je 5.000 eura, a Henri Jayer 1.800. Bilo je to nekoliko mjeseci nakon Jayerove smrti i, priznajem, nisam dotad znao za njega.

Pitao sam vinotekara: Mogu li doista ta vina vrijediti toliko?

Dragi gospodine, odgovorio mi je, nijedno vino ne vrijedi više od 100 eura. Sve je ostalo marketing.

Nazdravili smo tim riječima. Ne, naravno, onim zaključanim „zlatnim” vinima, nego lijepim Jayerovim crnim pinotom koji je nosio i ime tog gradića, dakle napravljen od grožđa iz više vinograda u okolici. I taj Henri Jayer Nuits Saint Georges 2004 bio je na akciji. Čaša je stajala 18 eura. Živjeli!

nazad na vrh

Kupovina na vino.rs

Pitajte somelijera

  • Ukoliko imate pitanja u vezi izbora vina ili ostalih artikala u online prodavnici Vino.rs nudimo vam stručnu pomoć naših somelijera. Pitanja možete postaviti pozivom na telefon 064 111 8279 ili slanjem na mail adresu i naslovite sa PITAJTE SOMELIJERA! Odgovor će te dobiti u roku od jednog radnog dana.

Izbor iz prodavnice

Preporuka

Veoma je važno da dobro pročitate „Uslove kupovine” i imate ih u vidu prilikom ostvarivanja svojih porudžbina. Na ovaj način se od zloupotreba štite prava svih učesnika u procesu kupoprodaje te Vas molimo da prihvatite ove mere predostrožnosti kao obostranu zaštitu u procesu.

vino-rs logo beli
  • VINO.RS doo
  • Jurija Gagarina 57/1a
  • 11070 N. Beograd
  • PIB: 107512643
  • Matični broj: 20818476
  • Žiro-račun: 340-11007337-17
  • Mail [email protected]
  • Telefon: 064 111 8279

O nama