Na dnu čaše: istorija & nacionalizam (I deo)

Blog-ssavic

Zinfandel - primitivo, kratošija ili kaštelanski crljenak? Vino Novog ili vrlo starog sveta, crnogorsko, hrvatsko, italijansko, mediteransko? Tokom ove 2013. godine dosta smo se približili zaključcima koji se iz čitave priče mogu izvesti. Ali i mnogim drugim. Pa da vidimo šta se zaista krije na dnu čaše nakon ispijanja ovog nesumnjivo muškog vinca...

Podaci da su hrvatski istraživači Edi Maletić i Ivan Pejić uspjeli da evidentiraju (2001) svega 20-ak živućih čokota crljenka kaštelanskog u cijeloj Dalmaciji ukazuju da je crljenak sorta koja ni u XIX ni u XX nije bila pretjerano rasprostranjena u Dalmaciji. Da li je postojala mogućnost da se iz tako male populacije uzme uzorak (reznica) i transportuje u austrijske rasadnike? Sasvim slučajno na nju je ozbiljnije skrenuta pažnja tek početkom XXI vijeka, pri upoređivanju sa zinfandelom. Zašto ona nije rasprostranjena na većem području Dalmacije kao, recimo, kratošija u Crnoj Gori? Klimatski uslovi Dalmacije su veoma slični ovim u južnom dijelu Crne Gore pa ipak ona je ostalo relativno nepoznata. Ovdje se otvara i treća hipoteza o crnogorskom porijeklu zinfandela. 

Zinfandel iz Crne Gore

Kao i mnoge druge sorte, kratošija (zinfandel) je mogla biti introdukovana tokom grčke kolonizacije na tlo Crne Gore ili je, konačno, područje Crne Gore predstavljalo oblast gde je kratošija (zinfandel) formirala svoje autohtone korijene. 

Naime vrlo je lako stvoriti sliku da je maršruta kratošije bila jug-jugozapad-zapad ili Crna Gora, Imotski (Dalmacija, Hrvatska), Pulja (Italija), Sonoma (Kalifornija). U cijeloj ovoj priči ovo je najrelevantniji zaključak. To potvrđuje znatna rasprostranjenost u Crnoj Gori i putevi širenja vinove loze prije dvadeset i više vjekova, kada su grčki kolonisti dijelom unaprijedili vinogradarstvo i introdukovali jedan broj sorti vinove loze na ilirsku obalu (sadašnja Albanija, Crna Gora, Hrvatska). Naime, Grčka od 750 g. p. n. e. počinje kolonizaciju obale Mediterana koja traje 250 godina. Na istoku u pravcu Male Azije, Kipra, Trakije, Mramornog mora, i obali Crnog mora. Na zapad, što je za nas važnije, naseljavaju obale Dalmacije (sadašnja: Albanija, Crna Gora i Hrvatska), Sicilije i Južne Italije. Kolonizacija se nastavlja dalje na zapad (Francuska, Španija). Jedan od najstarijih gradova, osnovan od strane Grka (627 g. p. n. e.) sa Korinta, bio je Epidamnos (Drač ). Kontakti se sa ilirskim plemenima nastavljaju se prema Scutarionu (grč. Σκουτάριον), nama poznatijem kao – Skadar, zatim Ulcinju (V vijek p. n. e.), Risnu (IV v. p. n. e.), i dalje prema Cavtatu, Hvaru, Visu itd.  

Obrnut put: Kalifornija, Italija, Hrvatska i Crna Gora nije bio moguć. Zašto? Da i to razjasnimo. 

Istraživači iz vinogradarskog esnafa znaju da je evropska loza počela da se uzgaja u Kaliforniji tek u XVIII vijeku (1770. godine franjevački misionari posadili su prve reznice u mjestu Baja, Novi Meksiko). Kasnije je Jean Louis Vignes (1831), francuski emigrant, unio prve reznice klasičnih sorti vinove loze, a mađarski kolonista Agoston Haraszhty (1812-1869) ili „otac modernog spravljanja vina u Kaliforniji” još 300 evropskih sorti vinove loze. 

Amerikancima treba reći veliko hvala jer bez njihovog kapitala i marketinga, ni hrvatski crljanak ni crnogorska kratošija, ne bi preskočila granice države ili regiona. Ostaje još jedna realna varijanta: da su je na američko tlo unijeli crnogorski, hrvatski ili italijanski emigranti. Sve tri opcije su moguće. Takav „izvoz” mogao je biti iniciran jednostavnom željom iseljenika da sa sobom ponesu „domaću” lozu sa tih prostora.

Razmotrimo slučaj Italije. Da li je iz pravca Pulje (Puglia), gde se nalaze najveće površine sorte Primitivo, mogao biti smjer širenja kratošije (primitiva) prema Crnoj Gori?!  Sullivan (2003) navodi da je u Pulju ova sorta introdukovana oko 1700. godine. A da se u dokumentima Primitivo prvi put pominje 1870. godine kao Primativus ili Primaticcio, što ukazuje na nešto ranije zrijevanje grožđa ove sorte u poređenju s ostalim. Da li je mogući pravac širenja Dalmacija – Pulja? Sumnjamo. Tako mali broj registrovanih čokota može samo ukazivati da je kratošija prenesena ili iz pravca Pulje ili Crne Gore. Ako je, kako navodi Sullivan, u Pulju introdukovana u XVIII vijeku onda podatke o postojanju kratošije, prije ovog perioda, treba tražiti u Crnoj Gori. 

Kratošija u Crnoj Gori  

Može se zaključiti da je kratošija veoma stara sorta, možda jedna od najstarijih preživjelih na Balkanu. Sve upućuje da je prapredak kratošije nastao u regionu sadašnje Crne Gore, a tragovi, vjerovatno, dijelom vode i u divlju populaciju Albanije, Hercegovine i, vjerovatno, Makedonije. Sve navodi da je nastala prirodnim ukrštanjem u loznoj populaciji na crnogorskome tlu, gde je našla i najpogodnije klimatsko-edafske uslove za širenje. U staroj Crnoj Gori bila je najrasprostranjenija sorta vinove loze a uvedena je u kulturu veoma davno, znatno prije vranca. Zato i smatram da je, porijeklo i identitet ove sorte, pored ampelografskog i, par excellence, istorijski, kulturološki, a značajnim dijelom, i lingvistički problem. Proizvodnja grožđa i vina poznata je od davnina u Crnoj Gori. Na to upućuju različiti podaci. Od III i II vijek p. n. e. pa sve do modernog doba postoji veliki broj artefakata koji ukazuju na intenzivne vinogradarske aktivnosti na tlu današnje Crne Gore. Kameni spomenik kod Kolovrata (Prijepolje), posvećen bogu Dionisu, jedan je od dodatnih potvrda rasprostranjenja gajenja vinove loze od antičkih perioda u ovom regionu. 

spomenik-Dioniziju-Prijepolje

spomenik Dioniziju Prijepolje

Pored postojećih artefakata, kroz aspekt lingvistike, utvrđeno je da kod nas veliki broj toponima: vinograd, vinogradine, vinići, vinštica, (Durmitor – selo Smoljani, Bijelo Polje, Bihor, Mojkovac, Nikšić, Cetinje, Gornja i Donja Morača, Rovca, Piva), koje navodi Pulević i Samardžić (2003), upućuje da je postojao značajno širi areal rasprostranjenja vinove loze u poređenju sa današnjim vinogradarskim područjem Crne Gore, i koji se protezao znatno prema sjeveru. To dokazuje veliki broj spomenika – stećaka, otkrivenih u sjevernim područjima Crne Gore (Pljevlja) koji na površini jasno prikazuju simbole povijene vinove loze i grožđa. Smatra se da ovakvih stećaka ima oko 2.500-3.000 u Crnoj Gori i to u okolini Nikšića, Pljevalja i Šavnika. Stećci veoma jasno ukazuju na predosmanlijski period (XI-XV vijek) i značajne vinogradarske aktivnosti u tim područjima. 

Značaj toponima i fitonima

Toponimi su neprocjenjiva vrijednost ranijih florističkih stanja i vegetacijskih prilika. Oni bolje odolijevaju zubu vremena nego sama biljka. Pomislite samo koliko bi bili uskraćeni da postoji samo naziv crljenak bez „kaštelanski” (a to je pitanje ubikacije), iako i naziv crljenak ukazuje na osobine date sorte. Tako i preko fitonima – kratošija, shvatamo da je peteljka kod ove sorte kratka (kratka šija ili vrat).

Stećak-sa-simbolima-vinove-loze-i-grozdja-Pljevlja

Stećak sa simbolima vinove loze i grozdja (Pljevlja)

 

Takođe veliki broj fitonima (klonova) ove sorte (reavica, ljutica, dugošija, bikača i sl.) explicite ukazuju na fenotipske i kvalitativne karakteristike grozda. Zavisno od klona grozdovi kratošije su različiti: od krupnog (bikača), sitnog i rastresitog (reavica) do onog sa dugom peteljkom (dugošija) i visokim sadržajem kiselina (ljutica). Ovako veliki broj fitonima ukazuje, prvenstveno, na njenu heterogenost i njenu rasprostranjenost od davnina na različitim lokacijama u vinogradima Crne Gore. Ovakva biotipska raznolikost mogla je biti postignuta samo u dužem vremenskom periodu. Takva heterogenost nije potvrđena na prostoru Dalmacije i Pulje, drugim „domovinama” zinfandela. Važno je istaći i da prilikom imenovanja pojedinih lokacija ili objekata postoji i „psihologija imenovanja” tj. da se imenovanje ne vrši po onome čega je mnogo, već po onome što je netipično i razlikovano, kako ističe Šimunović (cit. po Puleviću i Samardžiću, 2003). Sasvim je prihvatljivo da se kratošija iz svog crnogorskog prirodnog staništa „kretala” prema Dalmaciji, đe nije „prihvaćena” od strane vinograda i nije se, očigledno, značajnije proširila. Zato i postoji, prema lokaciji gde se jedino gajila, tako specifičan naziv - crljenak kaštelanski. 

Nastaviće se...

nazad na vrh

Kupovina na vino.rs

Pitajte somelijera

  • Ukoliko imate pitanja u vezi izbora vina ili ostalih artikala u online prodavnici Vino.rs nudimo vam stručnu pomoć naših somelijera. Pitanja možete postaviti pozivom na telefon 064 111 8279 ili slanjem na mail adresu i naslovite sa PITAJTE SOMELIJERA! Odgovor će te dobiti u roku od jednog radnog dana.

Izbor iz prodavnice

Preporuka

Veoma je važno da dobro pročitate „Uslove kupovine” i imate ih u vidu prilikom ostvarivanja svojih porudžbina. Na ovaj način se od zloupotreba štite prava svih učesnika u procesu kupoprodaje te Vas molimo da prihvatite ove mere predostrožnosti kao obostranu zaštitu u procesu.

vino-rs logo beli
  • VINO.RS doo
  • Jurija Gagarina 57/1a
  • 11070 N. Beograd
  • PIB: 107512643
  • Matični broj: 20818476
  • Žiro-račun: 340-11007337-17
  • Mail [email protected]
  • Telefon: 064 111 8279

O nama