Amforaši, vinari sa zadrškom

kabola-ogradaili
Pozdrav podeljenoj (vinskoj) svesti

Nazdravimo svim luđacima. Svim neprilagođenima.
Pobunjenicima. Nezgodnima. Okruglim klinovima zabijenima u kvadratne rupe. Svim onima koji misle svojom glavom.
Oni nisu oduševljeni pravilima. Oni ne poštuju status quo.

To je početak pjesme „Here's to the crazy ones” ili „Nazdravimo luđacima” Amerikanca francusko-kanadskih korijena Jean-Louisa Lebrisa de Kérouaca. Tim će stihovima sigurno nazdraviti Joško Gravner koji sam sebe naziva vinskim anarhistom. Slovenac čiji je podrum u Italiji, a vinogradi u obje države, prvi je u našem svijetu, koji volimo nazivati zapadnim, počeo komercijalno proizvoditi vino u amforama. Pobunio se protiv inoksa koji ubija vino, ne da mu da diše, da se razvija. Nezgodan je velikoj vinskoj, a još i više kemijskoj industriji kad dokazuje s koliko se malo kemikalija može proizvesti zdravo, ali i fino vino. Poput okruglog klina vrti se kvadratnom rupom kad optužuje druge vinare da lažu kada kažu da vino proizvode bez sumpora. Nije oduševljen ni modom sadnje internacionalnih, mahom francuskih sorata na najboljim položajima drugih zemalja, a koliko ne poštuje status quo pokazuje i krčenjem merlota i cabernet sauvignona te sauvignona, sivog pinota, chardonnaya i graševine. Iako je vina od tih sorata, crvena Rosso, Rosso riserva i Rujno, te bijeli Breg odlično prodavao, zatvorio je to poglavlje svoje vinske knjige. Sad pjeva pjesme samo s autohtonima pignolom i rebulom. 

- Kad imaš nešto posebno moraš se usredotočiti samo na to – kaže Gravner. Pa, nazdravimo, Bakhova djeco s one strane Dunava, tom luđaku. 

otvaranje-kabola-amfora1

Možete ih slaviti, svađati se s njima, citirati ih, ne vjerovati im, obožavati ih ili ih ponižavati.
Ali vjerojatno jedino što ne možete je ignorirati ih.
Jer oni mijenjaju svijet. 

Slavili ih, ili se svađali s njima, Ivančiće s Plešivice ignorirati ne možemo. Zato što, kao što nas uči taj Kerouac kojeg puno bolje poznajemo po američkom nadimku Jack nego po pravom, ali teško pamtljivom i još teže izgovorljivom kanadsko-francuskom imenu, Ivančići mijenjaju naš vinski svijet. Oni su zaslužni što se priča o amforama, s talijanske strane slovenske granice preselila i u Hrvatsku. Pa i što se širi u Srbiju. Mirko vozi te amfore iz Gruzije, a sin mu Antonio i brat Zvonko i sami u njima rade vina. I to dobra vina. Za prijatelje, za poslovne partnere, za kupce amfora kojima tako mogu pokazati što izlazi iz tog glinenog ćupa u koji se jednostavno ubaci grožđe. Jednostavno? Pa i ne. Sve što izgleda jednostavno ne mora takvo i biti. Mjesecima traje dok iz tog grožđa ne nastane mlado vino. Kad inoks vinari već prodaju butelje, amforaši tek prebacuju vino u bačve. Kad inoks vinari iz arhive vade zaboravljene butelje, amforaši ih tek pune vinom. Kad inoks vinari sjetno listaju recenzije vina koja su odavno popili, amforaši ih tek puštaju među nas i mijenjaju nam svijet. Pa nazdravimo, vinska braćo s one strane Dunava, i tim luđacima. Kako drugačije nazvati ljude koji su lutali bespućima Gruzije u potrazi za tom posebnom glinom kao što su križari lutali za svetim gralom. Kako nazvati te ljude kojima nitko nije vjerovao da će prodati ćup od prljave gline da bi se u njemu radilo čisto vino. 

ivancic-amfore

Oni maštaju. Oni liječe. Oni istražuju.
Oni stvaraju. Oni nadahnjuju.
Oni ljudski rod guraju naprijed.

I taj Marino Markežić kojeg zovu Kabola ličio je na luđaka iz pjesme američkog pjesnika koji do šeste godine nije znao ni riječi engleskog jezika.

Kabola je imao uspješan restoran kraj Momjana, uz njega je napravio dobar mali hotel pa sve to napustio da bi se posvetio vinu. I to kakvom vinu? Vinu iz amfore. Maštao je. Radio je on, radi i danas, „normalna” vina, po normalnom receptu, prešaj, fermentiraj, odležavaj, puni i prodaj. No pokraj toga je istraživao. Zakopao je tu amforu pod stablo kraj vinarije i zatvorio u nju grožđe malvazije. Pa pustio da se mijenja, sember-nikola-amforapa prebacio u bačvu, a u amforu stavio grožđe sljedeće berbe. Koliko je to trajalo, Marino neće reći, ali pili smo berbu 2005., uživali u 2006. i oduševljavali se 2007. A on nas je gurao naprijed i dogurali smo do 2009. koju pijemo sad.

- Kad sam bio mlad, volio sam mlade žene i mlada vina, a sad više volim zrele žene i zrela vina – nadahnjuju me te Kaboline riječi i kad god ih se sjetim, draga Bakhova djeco s one strane Dunava, nazdravim tom luđaku. On me navukao na vina iz amfore. Stvarajući svoj mali vinski svijet, stvorio je dovoljno velik da i ja stanem na njegov rub. A onda me gurnuo naprijed. 

Možda moraju imati crtu ludosti. 
Jer kako bi drugačije na praznom platnu vidjeli umjetnost,ili u tišini čuli još nenapisanu pjesmu? 
Ili gledajući crveni planet na njemu vidjeli laboratorij na kotačima. 

Tko zna što su sve Zvonimir i Tomislav Tomac vidjeli gledajući svoj crveni planet? Tko zna kakvu bi pjesmu o njima napisao kralj bitnika Jack Kerouac gledajući koliko ih je ljudi smatralo luđacima kad su sagradili prekrasnu nadstrešnicu?

- Bute tu napravili terasu za goste? - pitali su ih.
- Ne bumo – odgovorili su Tomci.
- Bu vam to nadstrešnica za auto? - pitali su.
- Ne bu – odgovorili su.
- Pa kaj bute traktora držali pod tim krovom – pitali su. 
- Ne bumo. Tu buju amfore i mi z njima - odgovorili su.

E tek su ih tad luđaci koji su znali što je to amfora počeli smatrati luđacima, a za one koji za amfore nisu ni čuli Tomci su ludi bili već odavno. 

webTomci-amfore

No došlo je to prvo vino iz amfore, berba 2007., pa se o luđacima sve manje govorilo. Tomci su i nastavili gledali u prazno platno i na njemu vidjeli rizling iz amfore. Potom su slušali tišinu i čuli perlanje mjehurića u pjenušcu iz amfore. A nama, vinska braćo s one strane Dunava, preostaje samo da gledamo i slušamo s tim luđacima i nazdravimo im. 

I dok ih neki doživljavaju kao luđake, mi u njima vidimo genije. 

Jer ljudi koji su dovoljno ludi da misle kako mogu promijeniti svijet – zapravo su upravo oni koji to i čine.

Dok su Gravner, Ivančići, Kabola i Tomci glasno razmišljali, Šemberi su bili jako tihi. Kao što je neokrunjeni kralj hipija Kerouac živio na cesti pa o tome pisao, tako Šemberi žive u vinogradu i o tome u tišini pišu u podrumu. Tihi su bili kad su napravili macerirani bijeli pinot, tihi su bili kad su se igrali s crvenim veltlincem, tihi su bili kad su držali chardonnay na talogu. Mnogi su ih doživljavali kao luđake, a samo neki u njima gledali genije. I za to su trebale godine kušanja tih vina koja se i dalje razvijaju. Pijemo ih već više od desetljeća, a ona postaju sve bolja. Ili mi sve luđi. 

- Između vas i nas je razlika samo u tome što smo mi u manjini – poručuju u vicu stanari psihijatrijskih bolnica nama koji smo vani, a to se može reći i drukčije:

U svijetu ludih samo su normalni ludi. 

E pa posjećujući Šembere i ja sam ulazio u svijet ludih i prestajao biti normalan. Oduševljavala su me ta snažna puna bijela vina totalno drukčija od drugih. A tiho su Ivanka, Zdenko i sin Nikola ukopali i amfore u livadicu između njihove kuće i podruma. Tiho su počeli i pozivati na pretakanje vina iz amfore u bačvu, a sad je dolazak k njima u četvrtak prije Uskrsa postala tradicija. Tiho im i zrije u bocama rizling rođen u amfori. No Šemberima, draga Bakhova djeco s one strane Dunava, tim tihim luđacima treba glasno nazdraviti i dati im poticaj da nas i dalje iznenađuju svojim eksperimentima i da i dalje mijenjaju svijet. 

nazad na vrh

Kupovina na vino.rs

Pitajte somelijera

  • Ukoliko imate pitanja u vezi izbora vina ili ostalih artikala u online prodavnici Vino.rs nudimo vam stručnu pomoć naših somelijera. Pitanja možete postaviti pozivom na telefon 064 111 8279 ili slanjem na mail adresu i naslovite sa PITAJTE SOMELIJERA! Odgovor će te dobiti u roku od jednog radnog dana.

Izbor iz prodavnice

Preporuka

Veoma je važno da dobro pročitate „Uslove kupovine” i imate ih u vidu prilikom ostvarivanja svojih porudžbina. Na ovaj način se od zloupotreba štite prava svih učesnika u procesu kupoprodaje te Vas molimo da prihvatite ove mere predostrožnosti kao obostranu zaštitu u procesu.

vino-rs logo beli
  • VINO.RS doo
  • Jurija Gagarina 57/1a
  • 11070 N. Beograd
  • PIB: 107512643
  • Matični broj: 20818476
  • Žiro-račun: 340-11007337-17
  • Mail [email protected]
  • Telefon: 064 111 8279

O nama