Najduži let čepa sa flaše šampanjca: Kao rekord vodi se dužina od 53,32 metara (ispaljen sa visine od 1,2 m)
Temepretaura: Rashlađivanjem smanjuje se slatkost vina. Ako crveno vino postane previše toplo može da izgubi nešto od svojih voćnih ukusa.
Mehurući u šampanjcu: Ako je verovati naučniku Bilu Lembeku u jednoj flaši šampanjca nalazi se otprilike 49 miliona mehurića.
Ironija alkohola: Reč alkohol vuče poreklo iz arapskog (al kohl or alkuhl). Ironija je u tom da većina Arapa ne pije alkohol jer im religija to zabranjuje!
Stara vina: U Špejer muzeju (Speyer Museum) u Nemačkoj postoji flaša fina stara 1600 godina.
Vino & boja: Mada crveno vino može da se proizvodi samo od crnog grožđa, belo vino može da se dobije i od belog i od crnog.
Podrum Titanik: Najstarija kolekcija probranih vina nalazi se danas na dnu Atlantika, u olupini Titanika. Veruje se da su uprkos havariji i potonuću broda flaše i dalje neoštečene.
Antički zapušači: Egipćani su prvi, još oko 4000 p.n.e. koristili pampur za zatvaranje flaša vina. Hmmm... Postavlja se pitanje kako su vadili pampure s obzirom na to da je prvi vadičep napravljen tek 1860. godine!
Čudno: Francuski šampanjac je uglavnom belo vino, ali se pravi pretežno od crnog grožđa - pinot noir & pinot meunier Katastrofa: Oko 115 miliona litara vina izgubljeno je u zemljotresu koji je 1906. godine pogodio San Francisko.
Mokra godina: Godine sa mnogo kiša retko kad daju kvalitetna vina. Ako ima mnogo kiša tik pred berbu, zrno je praktično isprano: šečer, ukus i ostali poželjni sastojci su uništeni.
Užas: Mikroorganizmi koji čine vrenje i zahvaljujući kojima se šećer pretvara u alkohol se i bukvalno udave u svom izmetu. Zvuči gadno, ali tako se dobijaju neka slatka vina. Starenje: Prosečna starost hrasta koji se u Francuskoj koristi za izradu vinskih buradi iznosi 170 godina!
Najskuplje: U poznatoj aukcijskoj kući Kristi, u Londonu, decembra 1985. godine prodata je flaša Chateau Lafitte iz 1787. godine za cenu od 105.000 funti. Prodaju je sigurno pospešila i činjenica da je vino iz podruma Tomasa Džefersona, trećeg predsednika SAD i autora poznate Deklaracije o nezavisnosti, o čemu su svedočili i njegovi inicijali utisnuti na flaši. Međutim, svega 11 meseci posle prodaje pampur se osušio i propao u flašu, a vino je ubrzo postalo najskuplje plaćeno - sirće!
|