Sve makedonske vinarije i sva njihova vina na jednom mestu, 14.000 pređenih kilometara, 450 etiketa na blind testu i saznanje da Makedonci popiju samo 5% onoga što proizvedu! Ovo su neke od činjenica vezane za „Makedonski vinski vodič". O nastanku vodiča, ali i skrivenom blagu makedonskog vinskog raja, razgovarali smo sa koautorom Ivanom Simjanovskom. Posebnu vrednost ovom izdanju daje činjenica da su autori bili potpuno nezavisni. Holanđanin Dejvid Vlam, ujedno sponzor projekta, i Ivana Simjanovska, koja je i izdavač, nisu se oslonili ni na jednu od vinarija pomenutih u knjizi. - Ceo projekat, od dana kada smo krenuli na put, do promocije, trajao je četiri meseca. Za pet nedelja posetili smo 60 vinarija, a predstavljeno je 57. Tri vinarije su se u međuvremenu zatvorile, pa ih nismo uvrstili, - kaže Ivana. Da li su neki od vinara odbili saradnju? - Dve vinarije nisu želele da učestvuju, ali su se pokajali kada je knjiga odštampana, tako da ćemo ih imati u vidu za naredno izdanje. Jer, plan je da vodič izlazi godišnje. Uz istorijske podatke o nastanku vinarija, tu su i ocene svih vina koje su autori knjige dali na osnovu „slepe degustacije", oko 450 etiketa, te uvek korisne informacije o cenama svakog pojedinačnog vina u maloprodaji! Ekipa je u skeniranju aktuelne makedonske vinske ponude prešla ukupno oko 14.000 kilometara. - Nekih posebnih problema na putu nije bilo, osim što su vinari bili malo zbunjeni idejom da je neko odlučio da napravi vodič, a da ne uzme nikakve pare od njih za reklamiranje. Sve prethodno urađeno pravili su pojedinci koji su naplaćivali puno za reklamiranje, a krajni proizvod se svodio na katalog u kojem je bilo ne više od petnaestak vinarija, naravno onih koje su mogle da plate za advertajzing! Otkriće Najmanju vinariju, KM VIN, otkrili smo u planinama. Selo se zove Vevčani i nalazi se u dnu planine Jablanica, baš do samog Ohridskog jezera. Vlasnik Milovan Kalanoski proizvodi samo 4.000 flaša godišnje. On je agronom inženjer i kad je pre nekoliko godina ostao bez posla rešio je da registruje malu vinariju u podrumu njegove kuće, gde pravi Vranac, Traminac i najbolji Pinot Noir koji sam ikad probala u životu! Otkad je vodič krenuo u prodaju i kako sam svima pričala da ova mala vinarija proizvodi jako dobra vina, vlasnik je rasprodao sve zalihe. Dotad niko nije znao za njega, a sad se njegova vina već prodaju i u Skoplju. Kraljevski par Jedna od najstarijih vinarija u Makedoniji je vinarija Elenov (Vila Marija) u Demir Kapiji. Osnovali su je daleke 1928. godine jugoslovenski kralj Aleksandar i njegova supruga Marija. Kupili su ovo imanje novcem koji je ona donela u miraz za venčanje. Pioniri Vinarija Popova Kula prva je koja je promenila koncept vinskog turizma u Makedoniji i spojila vino i turizam u jedno. Ovaj primer su sledili i ostali, pa sad u skoro svakoj vinariji možete naći i sobe za degustaciju. Arhiv Vinarija Tikveš ima arhiv u kojem se čuvaju vina od njenog osnivanja daleke 1885. godine, pa do danas. 25. u svetu Sa 220 miliona litara godišnje, Makedonija je 25. zemlja u svetu po proizvodnji vina. Od ove količine, samo 10 miliona se koristi za domaće konzumente.
Interesovalo nas je kakve su reakcije bile na ocene vina. - Tu jeste bilo malo negodovanja pojedinih vinarija, u stilu kako smo se usudili da ocenjujemo njihova vina, ali mi smo vinski entuzijasti i mislim da imamo pravo i sposobnost da ocenimo šta je dobro, a šta loše vino. Šta više, u svetu je uobičajeno da se vina u vodiču ocenjuju od strane nezavisnih komisija koje čine vinski kritičari, entuzijasti, somelijeri itd. Naša ideja je da širimo vinsku kulturu i da Makedoniju predstavimo u širim okvirima kao zemlju koja proizvodi kvalitetno vino. Jer, u Makedoniji ljudi konzumiraju svega 5% vina kojeg proizvedemo! Sve ostalo ide za izvoz. Naravno, dotakli smo se i visokih cena vina u restoranima, pogotovo u Skoplju. U svakom slučaju, iako su tekstovi i ocene vina rezultat našeg subjektivnog mišljenja, smatram da smo dostojno promovisali makedonske vinarije i Makedoniju kao zemlju dobrog vina. |
Komentari
RSS feed za komentare na ovaj članak.