Vino.rs

Ako je i bilo onih koji su sumnjali da privatni vinski biznis nema snagu za snažniji uzlet u Crnoj Gori, danas s pravom možemo istaći – prevarili su se! Ovo je zaključak profesora Svetozara Savića, jednog od najboljih poznavlaca vinskih prilika u regionu.

Kao i pod svim vinskim meridijanima, karakter vina u Crnoj Gori zaokružuje godišnje doba i majka mu zemlja. Francuzi bi rekli – terroir. A kod nas  sunce mediteransko peče duže nego cijelu vegetaciju (naučnici bi ponosno istakli dvije i po hiljade sati godišnje), i uzduž i poprijeko, i u ravnici i u brdima, na svakoj ekspoziciji, do posljednje kapi vina đe se vinova loza gaji. Zime su blage ali, katkad, zna da dune śever i stegne do drhatavice razgolićene čokote vinove loze.

Nove vinske zvezde Crne Gore

Profesor Svetozar Savić izdvojio je nekoliko vina kao ilustraciju za ono što po njemu predstavlja deo nove vrhunske ponude mladih vinskih lavova Montenegra.

PODOSTROŠKI VRANAC 2008

Da bi osjetili ovog Aladina, purpurno-crvene boje, dospjelog iz Vinarije Stigma (Bjelopavlićki sub-region, lokalitet Ostrog, 400 m n. v.), a spravljenog od grožđa vranca, neophodno je agresivno dekantiranje i najmanje 20-ak minuta aeriranja. Na mirisu se osjeća nježna nota papra prekrivena aromama višnje, maline i kupine. Vino je robusno i puno. U šarenolikom bukeu dominiraju: miris ljubičice i nezrelo koštičavo crveno voće. Tanini su snažni ali zaokruženi.

CRMNIČKI VRANAC – SJEKLOĆA 2005

Vinarija Sjekloća (Crmnički sub-region, lokalitet Limljani) predstavlja prvu registrovanu privatnu vinariju u Crnoj Gori, a Vranac 2005 višestruko je nagrađivano vino ove vinarije (između ostalog Decanter 2009, 2010 i 2011, Bachus Madrid 2009 i 2010). Ovo vino, čiji su karakter izgrađivali i čokoti vranca i kratošije stariji od 100 godina, namijenjeno je pravim ljubiteljima koji prepoznaju i cijene njegovo porijeklo. Vino ima živu rubin-crvenu boju, a u izvanrednom bukeu prepoznajete pored latica ljubičica i voćne čokolade, prefinjenu mineralnu notu. Dobra balansiranost alkohola, kiselina i tanina čini da na nepcima osjećate satensku eleganciju.

STUP 2008

 Ovo vino spravljeno je u Vinogradima i podrumima Rajkovića (Podgorički sub-region, lokalitet Ubli, 400 m n. v.) čiji vlasnici duži niz godina baštine porodičnu tradiciju uzgoja vinove loze i spravljanja vina uz primjenu savremenih naučnih dostignuća. Vino rubin-crvenu boju duguje vrancu i lokalnoj, manje poznatoj, sorti – čubrici. Aroma asocira na zrelo sitno voće (malina, kupina) uz prateću nježnu notu cimeta. Pitko, osvježavajuće, sa zaokruženim taninima predstavlja pravi užitak.

VRANAC IZ LJEŠKOPOLJA 2009

Jedan iz plejade uspješnijih proizvođača vina Vinogradi R. Asanović (Podgorički sub-region, lokalitet Donji Kokoti) u Crnoj Gori i rijetkih koji, uz crno, proizvode bijelo i roze vino. Ovo vino spravljeno je od vranca i njegova ohola purpurno-crvena boja omamljuje. Na mirisu nježna nota barika odlično je izbalansriana sa aromama maline, kupine i džema od ribizle. Na okusu se osjeća koštičavo crveno voće i zaokruženi prijatno astrigentni tanini.

STATUS BARRIQUE, probirna berba 2008

Milović vinarija (Ulcinjski sub-region, lokalitet: Briska Gora) već je dobro prepoznatljiva po probirnim berbama grožđa sorte vranac. Ovo vino krasi rubin crvena boja i miris na kupinu, nadopunjen s aromom čokolade. Lijepa nota barika je izbalansirana sa aromama vanile i crvenim jagodastim voćem. Vino je na okusu dobro strukturirano, puno ali i kremasto i elegantno. Podsjeća na koštičavo crveno voće. Tanini prijatno astrigentni.

Uz to, posna crnogorska zemlja temelji mozaički karakter naših vina. A kod nas, na svakom koraku, razlike su dramatične: feminizirana crvenica i ohola pjeskuša, kamenita i šljunkovita namiguša, i, bogme, nadmena ilovača i vrckava buavica. Bogovi su, ponovo, bili s nama. Na tako malom prostoru toliko raznolikosti. 

Zato crnogorsko vino i podnosi rigidne i pedantne vinare, kao i one s umjetničkim zamahom, okićene medaljama i neke s nježnim uticajem filozofije u spravljanju vina; voli ono i kljaste čokote čiji korijeni hoće uzbrdo, rašljiku stvorenu za lelujavo gibanje, traženje potpore. I vidim... ponovo kreću u brda. Kud bi drugo? Vape godinama da zaposjednu brežuljke. Vino kao i čovjek traži perspektivu, ljepši pogled, šire vidike!

A što smo uradili s vinskim barbarstvom?

„Plantaže“ su svoju imperiju, za sada, zadržale na „tričavih” devet miliona čokota. Zar treba posebno predstavljati najznačajniju državnu kompaniju koja je oblikovala do prepoznatljivog stepena današnje stanje u crnogorskom vinogradarskom regionu.

U privatnom sektoru, međutim, značajan skok načinjen je poslije usvajanja zakona o vinu (2007). Pored ostalog u tom periodu subvencije prema proizvođačima grožđa i vina usklađene su s EU regulativom, omogućena je finansijska potpora za rekonstrukciju starih i izgradnju novih vinskih podruma, dobili smo certfikovane degustatore i, konačno, uknjižili 125 registrovanih proizvođača grožđa i vina ili 35 onih koji su, prema važećoj zakonskoj regulativi, pustili vino u promet. Konačno! Tu je još mnogo onih koji se šunjaju u sivoj zoni. Čekamo ih! Siguran sam da imaju čime da se pohvale.

U međuvremenu, Biotehnički institut prerastao je u Biotehnički fakultet sa departmentom za vinogradarstvo i vinarstvo. Dobro opremljene laboratorije i kontrola vina po propisima. Dio crnogorske vrhunske vinske produkcije stvara se i u ovoj instituciji a jedan dio budućih crnogorskih stručnjaka već je edukovan na ovom fakultetu. I njima, kao i vinu, treba nekoliko godina dozrijevanja. Strpimo se.

Kao pečurke nakon kiše, niklo je tuce vinskih NVO-a, i jedan kao kišobran – Nacionalno udruženje vinogradara i vinara Crne Gore. Rezultat njihovog rada, pored ostalog i pomoći GTZ-a, je to što sad konačno znamo da prolazimo kroz neki vinorodni kraj. Naime, u svim vinogradarskim područjima postavljena su obilježja o vinskim sub-regionima. Uz to, štampano je nekoliko kataloga Vinskih puteva u Crnoj Gori, đe su privatni proizvođači prezentirali svoje kapacitete i šarm zaboravljenih crnogorskih vinštica. Saradnja s turističkim organizacijama sve je bolja. Pa ko voli nek izvoli!Udruženja somelijera (ima ih nekoliko) svim srcem pokušavaju da i proizvođače i konzumente nauče u kojim prilikama koje vino da piju, kako da ga šambriraju ili frapiraju. Centar za stručno obrazovanje pomogao im je da Program za sticanje znanja i vještina iz somelijerstva ima državni pečat. Uz to publikovano je nekoliko primjeraka naučne, stručne i popularne literature iz oblasti produkcije grožđa i vina.