Trebinje u čaši žilavke
- Tekst Nenad Basarić
- Objavljeno u Reportaže
-

Hercegovina i žilavka postali su pravi mali hit među ljubiteljima vina u regionu, a Salon žilavke u Trebinju, u Vinskoj galeriji Vukoje, održan 17. avgusta po drugi put samo je potvrdio veliko interesovanje.
- Salon je ove godine definitivno doživeo evoluciju i naredne ćemo se svakako truditi da preraste u nešto još veće – iznosi svoj prvi utisak idejni pokretač i organizator manifestacije, vinar Radovan Vukoje.
U odnosu na prethodnu godinu posetilaca je bilo za trećinu više, među njima zbilja veliki broj novih i od ranije poznatih regionalnih VIP lica, enologa, agronoma, mnogo novinara iz inostranstva, uvoznika i distributera, restoratera i hotelijera, kolega i konzula, a broj televizija daleko je premašio prvi dvocifreni broj. Barem hiljadu ljudi, a bilo bi i više da broj mesta nije bio striktno ograničen, poljubilo je čašu žilavke ove večeri. Bilo da je sveža ili barikirana, tekla je poput meda i da je bilo još isto toliko boca na velikoj terasi i krovu Vinske galerije sve bi se popilo, uprkos išćuđavanju meseca nalik na krišku tamnije žuto-narandžastog limuna i boje odležalog vina ove sorte.
Radovan Vukoje na otvaranju Salona žilavke 2018
A za predstavnike sedme sile novi Salon je sadržao mnogo više od upoznavanja s najpoznatijom autohtonom belom hercegovačkom sortom. Obilazak kapitalne investicije, ekstremno zanimljiva prezentacija tek završene destilerije u Zasad polju, odakle stiže novitet, Vukoje brend Grozda, bio je tek deo iznenađenja.
Sve je zapravo počelo dan pre otvaranja Salona, kad su u bašti hotelskog objekta Villa Pergola izvanredna vina crvenih sorti blatina, vranac i trnjak, uparena sa vrhunskim specijalitetima u izvedbi najpoznatijeg bosanskog kuvara Nihada Mameledžije, dok je „venčavanje“ etiketa i hrane za prisutne novinare i somelijere svojom naučnom poetikom začinio jedan od najpoznatijih vinskih pisaca i ocenjivača, Bečlija američkog porekla Darel Džozef.
Vinsko novinarska simultanka, Darel Džozef i vaš izveštač u Carskom vinogradu
- Mnogo mi je žao što sam znatan broj kolega izlagača morao ove godine da odbijem kako se ne bi napravila prevelika gužva – kaže Vukoje. – Ali već razmišljamo kako da taj problem rešimo dogodine, jer će Salon zasigurno prerasti u tradicionalnu manifestaciju.
Kvalitet prikazanih vina ponovo je pomerio granice. Od sasvih malih vinarija, kakav je Podrum Delić, čije smo roze vino Hercegnovski Opolo slatko pili tokom večeri uparivanja crvenih sorti sa hranom i ne znajući da je ista etiketa „Veliki pobednik Novosadskog sajma 2018!“.
- Posedujemo ovde jedan hektar vinograda, a vina pravimo trećinu za prijatelje, trećinu da se popije, a nešto i prodamo – uz osmeh objašnjava vlasnik dr. Delić, dodajući da su oni crnogorska vinarija iz Hercegovine dok mi jedan od njegovih sinova sipa zanimljivu Veliku Bijelu Koaliciju 2016, žilavku sa 10% šardonea.
A na velikoj terasi, dok se mesec sprema da izađe praćen povremeno jakim naletima vetra koji, gle čuda, nikome ne smeta, nastupaju podrumi: Vukoje 1982, Tvrdoš, pa i sjajni mladi gosti sa zapada Hercegovine ovenčani brojnim medaljama sa Decantera – Vilinka. Od vinarija kod svakog ponešto zanimljivo, Trebinjani Anđušić, Aćimović, Ratović, Sekulović, a iz Čitluka i Ljubuškog Begić, Nuić, Ostojić, Škegro (sa svojim fantastičnim oranž vinom od žilavke), Tolj sa neobičnim drevnim bosanskim slovima na etiketi i, naravno, vinski biodinamički čarobnjak Brkić oko čijeg su se Mjesečara i Grede, ali i osnovne žilavke, zalepili vinski znalci kao pčele na med. Tu su i pomenuta Vilinka iz Mostara, te iznenađenje za sve, vinska ptica Fenix Hepok sa odličnom žilavkom u redizajniranim etiketama od kojih se nama više svidela ona nebarikirana.
Na večeri po zatvaranju Salona, Nele Karajlić i Tarik Filipović imali su glavnu reč
I tu kreće ozbiljni vinski deo ove storije u prelepom Trebinju. Kod većine onih koji ovu sortu rade u tanku i drvetu, sveža je žilavka daleko konkretnija, sortna, energična, svoja i veličanstvena ujedno. Prosto nestrpljiva da iskaže brojne potencijale što podjednako oduševljava ne samo stručnjake iz reda vinskih novinara ili struke, kakav je direktor Plantaža Veso Đurišić, koga zatičemo u dobrom raspoloženju, već i brojne poznate goste: Dejan Bodiroga, redovni gost vinskih manifestacija Mima Karadžić, pevač Nele Karajlić, glumac Tarik Filipović i mnogi drugi, gde su ova dvojica poslednjih imala i pevački nastup na zabavi u Villi Pergola nakon zatvaranja Salona, a na ogromno zadovoljstvo prisutnih.
Probajući redom vina, još jedna činjenica tek sad nam je širom otvorila oči: postoji u ovom trenutku jasna razlika između žilavke iz istočnih i zapadnih predela Hercegovine. To nije samo enološki stil, već fina krematoznost koja je primetnija u žilavkama sa zapadne strane, kao jasan odraz drugačijeg teroara, dok istok naginje svežim aromama zelenog lekovitog bilja i naznačene mineralnosti. Upravo ta širina palete u budućnosti će mnogo značiti pri istraživanju pravaca kojima bi žilavka mogla da se kreće.
- Žilavka ima potencijala kao malo koja sorta. U to su me direktno uverili komentari ljudi, somelijera, hotelijera, restoratera, kritičara iz čitavog sveta koji su bili na Salonu. Sorta takvog potencijala vrlo je retka u svetu, a mi kroz nju možemo da prikažemo kompletan naš teroar, od istoka do zapada Hercegovine, za razliku od crvenih sorti gde je portfolio podeljen na blatinu i trnjak u zapadnom delu i vranac u istočnom. Žilavka je pravi naš zajednički adut, ne samo za promociju vinarstva, već čitave gastronomije hercegovačke regije.
Ona je vrlo prilagodljiva za hranu različite izvedbe i traži raznolike specijalitete, od svežih lakih žilavki koje se proizvode kao godišnja vina i idu uz prve sledove na degustaciji, pa do kompleksnih vina sa kamena koja su jako mineralna i puna i lako mogu izneti i zahtevnija mesa. Kod žilavke zbilja možemo osetiti čitavu Hercegovinu u čaši, te mirise našeg bilja, vinogradarske breskve, rosnog kamena uz mineralnost koja je specifičnost ovog tla. Zbog svega izrečenog ona je nešto posebno u enološkom smislu ne samo za nas ovde već i za širi areal, jer bi se možda mogla proširiti i u neke delove Hrvatske ili Crne Gore – kaže na kraju Vukoje, uveren da je ovo tek početak velikog talasa žilavke koji je zahvatio region.
Konačno, recimo i to da je Vinska galerija kao mesto održavanja ove manifestacije opravdala status odličnog domaćina, što su apsolutno svi na kraju istakli.
Berba 2018
Svi prisutni vinari uvereni su da će ovogodišnja berba žilavke biti izuzetno dobra:
- Imali smo lepo proleće, rano cvetanje, bilo je kiše kad je trebalo, ko je ozbiljno radio u vinogradu ove će godine imati lepog grožđa i visokog kvaliteta – kaže Radovan Vukoje.
Gastro Salon
Gastronomski deo Salona bio je ovaj put baš bogat. Nihad Mameludžija nije ugostio samo novinare, već je i za sve posetioce otvorio čarobna vrata svoje kuhinje u izobilju. Pored njega Tropic ribarstvo je dokazalo da se žilavka fantastično sjedinjuje sa filetima lososa, Jokanović iz Tula pršutom je obogatio aromatsku bajku, dok su prikazani sirevi iz mješine sirana Pađeni i Glogovac bili sočnošću teksture i svežinom ukusa nekoliko stepenica iznad onih koji se mogu kupiti na trebinjskoj gradskoj tržnici. Rolovane poslastice od sira sa maslinama, pršutom ili orasima gazdinstva Govedarica iz Gacka, te kozji sir farme koza Alpino, samo su krunisali hedonistički ugođaj koji prisutni nisu uspeli do poslednje mrve da savladaju uprkos velikim i slatkim naporima.