WineOS: Kontra sili i mraku
- Tekst Željko Garmaz
- Objavljeno u Reportaže
-

Smeškao sam se kada mi je moj dragi prijatelj Siniša Pavić, novinar „Novog lista“ iz Rijeke, u nedelju, dan posle dvodnevnog pakla sajma vina WineOS u Osijeku, pokazao print stranice novina u kojima radi, a na kojoj se na vrhu kočoperio naslov njegovog teksta: „Pije se k'o da će sutra doći kraj sveta!“
Smeškao sam se jer sam znao koji dans macabre smo morali da zaplešemo kako bi se ova velika vinska smotra uopšte i održala. Naime, par dana pred početak, u četvrtak 27. januara u Hrvatskoj je zabeleženo oko 17.000 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te čak 59 preminulih od posljedica tog virusa. Svakim danom spisak onih koji su morali da odustanu od dolaska na WineOs bivao je sve duži.
.jpg)
Novo ime na tom spisku tog dana bila je predraga Ivana Šijački iz Banoštora sa severnih obronaka Fruške gore, a u poslednjem trenutku su iz istih razloga otkazali i vinarije Zima, Lončar i Stipetić, kao i mesna industrija Ravlić i Paška sirana, koji su bili toliko unakaženi zarazom da nisu bili u stanju osigurati dostavu svojih proizvoda na prodajna mjesta širom Hrvatske.
Pa ipak, uprkos otkazima, bilo je mnoštvo razloga za osmeh. Jer, imati stotinak izlagača i nekoliko hiljada posetilaca u uslovima koji su sve samo ne normalni i uobičajeni zavređuje divljenje. I, u konačnici, medalju za upornost. Jer, valja napomenuti, u januaru, kao i u decembru i novembru prošle godine, vinska festivalska aktivnost bila je u potpunosti zamrla, a neke manifestacije, poput En Primeura najavljenog za februar, već su bile otkazane i prolongirane za neko bolje vrijeme.
No, ostavimo li smešak organizatora po strani zbog uopšte održanog sajma, sve drugo doživljeno u Osijeku napunilo me je golemim ponosom. S razlogom!
.jpg)
Veliki Vlado Krauthaker, institucija hrvatskog vinarstva, čovek kojeg se smatra „kraljem graševine“, pristao je upravo na WineOS započeti celogodišnju proslavu jubileja 30 godina osnivanja vinarije. A za svoje predstavljanje odlučio se za veliku degustaciju 14 različitih godišta različitih stilova graševine od kojih smo samo na vertikali njegove perjanice, Graševine Mitrovac zaplovili „vremeplovom“ čak do 2004. godine. Spektakl!
Srpski vinski patrijarh Božo Aleksandrović, retko viđena ptica na sajamskim vinskim krletkama po Srbiji, vrlo rado je predstavio vertikalu svih izdanja Rodoslova, od kojih je 30 sretnika koji su na vreme kupili ulaznice bilo podeljeno u oduševljenju izdanjima tog kultnog vina iz 2012. i 2009. godine. Mislim, otprilike, polovina prisutnih se odlučila da im je Rodoslov 2009 bio najbolji, a druga se opredelila za 2012. godinu.
.jpg)
Duboki naklon gospodinu Aleksandroviću što nas je počastio svojim vinima! Time je WineOS, barem kada su u pitanju gostovanja vinarija iz Srbije, dodatno dobio na vrednosti i ekskluzivnosti. Jer, ne zaboravimo, upravo su u Osijeku svoje početke sajmovanja u Hrvatskoj zabeležili Oskar Maurer, Bojan Baša, Tri oraha, Aleksandar Todorović... Inače, ove godine su iz Srbije pored vinarije Aleksandrović bile prisutne i vinarije Tri međe i oblak, Erdevik, Vinum, Tonković i Trivanović.
Internacionalni štih WineOS potpomogli su još i Mihael Gros (Michael Gross), vinski vunderkind iz Austrije koji je u nekoliko godina samostalnog vinarenja, a nakon što je od oca preuzeo vinograde u Haluzama, osvojio čak tri platinaste medalje na Decanteru za vina Sauvignon Colles 2015, Iglič Furmint 2016 i Furmint 2013, te još tri zlatne medalje, gde su sva ta vina poslužena na njegovoj radionici, baš kao i vina najambicioznije mađarske vinarije Sauska koja je nekim svojim etiketama već ispisala vinsku istoriju susedne nam države.
.jpg)
Njihova 10 miliona evra vredna vinarija na ulazu u Vilanji građena je od kamena iz Dalmacije, a kada bude završena biće to arhitektonsko remek-delo koje su potpisali Peter Bordas i BORD Architectural Studio. Koliko su ambiciozni neka ilustruje i podatak da je za konsultanta u proizvodnji penušavih vina 2017. godine angažovan Reži Kami (Regis Camus), dugogodišnji Chef de Cavea' Piper-Heidsieck & Charles Heidsieck šampanjerije, čovek kojeg je International Wine Challenge čak osam puta, prvi put 2004. godine, te u kontinuitetu od 2007. do 2013. proglašavao najboljim proizvođačem penušavih vina u svijetu. Vinarija Sauska je inače na prestižnom Decanterovom ocenjivanju osvojila International Trophy kao jedina vinarija iz Mađarske kojoj je to pošlo za rukom, tri Regional Trophy, dve platinaste i osam zlatnih medalja!
Milan i Nikola, braća Grabovac iz Prološca Donjeg nedaleko od Imotskog, od kojih je jedan od njih svojevremeno kao dečak osvojio Zlatnu arenu za ulogu u filmu „Anđele moj dragi“, predstavili su vertikalu svojeg najznačajnijeg vina Modro jezero Riserva, vino koje se zbog kupažiranja merloa, kaberne sovinjona, vranca i trnjaka može nazvati i „Dalmatinski superzagorac“.

Luka Krajančić iz Zavalatice na Korčuli po prvi, a verojatno i poslednji put, predstavio je veliku vertikalu Intrade, pošipa koji je proslavio i njega i sortu koja se proteklih godina prelila s Korčule na celu Dalmaciju. Zbog svega što je učinio na pozicioniranju te sorte na vinskoj karti Hrvatske mnogi su spremni da tvrde kako je Luka „kralj pošipa“. A probati pošip star 22 godine uistinu nije nešto što se doživljava svaki dan.
Josip Brkić iz Čitluka bio je posljednji događaj na sajmu, što je zapravo i u simboličnom smislu bilo logično. Jer Josip se odlučio da upravo na WineOS rastoči poslednji magnum čuvene Limousine iz 2006. godine!
.jpg)
Bilo je još mnogo toga vrednog pažnje, između ostalog i susret s vinima čak trojice bivših ministara, Čobankovića, Tolušića i Panenića, kao i pevača Miroslava Škore koji kao političar nije uspeo nigde gde se kandidovao. Bio je tu i Goran Ferbežar, bivši kolega fotoreporter koji je otišao u medare i proizveo medovinu, vino od meda, trenutno jedini hrvatski primer tog drevnog alkoholnog pića.
U svakom slučaju WineOS se održao, razloga za smešak ima na pretek, a ne želim ni pomisliti kako će se tek sledeće godine kad prestanu svakodnevna prebrojavanja zaraženih razvijati priča o sajmu koji ima ambicije da postane regionalni lider. |