Vina sa hrvatskih bregova
- Tekst Nenad Basarić
- Objavljeno u Reportaže
Nedavna poseta vinarijama udruženja Bregovita hrvatska koje broji 106 članova i trećem BregFestu u zagrebačkoj Laubi, potvrdilo je činjenicu savršenog teraoara za bela, a posebno penušava vina.
I dok Slavonija radi 50% hrvatskog vina, većinom graševinu, ovde se proizvede otprilike 18% ukupne proizvodnje.
Udruženje Bregovita Hrvatska osnovana je 2019. godine kada je Hrvatska podeljena na četiri regije: Slavonija, Dalmacija, Istra i Bregovita Hrvatska koja zauzima centralni deo sa devet županija i Zagrebom u centru oko koga je takozvani „prsten“. Tu su još Zagrebačka, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Varaždinska županija a čitavo ovo podneblje nazivaju i priče sa sunčane strane brega.
- Ciljevi Udruženja su promocije i marketing vina i vinara. Tu su dve velike perjanice, Međimurje i Plešivica koji su pioniri vinarstva u Hrvatskoj – objašnjava predsednik Udruge Miroslav Polovanec. – U Zagorju je nekad postojao zagorski kiseliš što se danas svakako ne može govoriti jer iz te regije dolazi Bodren, šampion Hrvatske na Decanteru sa ledenim i izbornim berbama, mnoštvom platina i zlata. Svaka regija praktično ima malu priču za sebe ali ih u vinima povezuje svežina i lepršavost dok čitavu regiju volimo nazivati „kolevka penušaca“ pošto svi najbolji u Hrvatskoj dolaze odatle.
Bregovita Hrvatska je praktično skup puno malih vinara organizovanih u vinske ceste koji vino prodaju na kućnom pragu gde postižu veće cene a mogu dati i bolji kvalitet. Uređuju se kušaone, restorani, izletišta dok vinske turiste privlače autohtone sorte kakvih kažu da ima 19 samo u Zagorju a mnogo ih je i na Plešivici gde je značajan i portugizer.
Uz pušipel u Međimurju, kraljevina je glavna u celom Prigorju, dok škrlet caruje u Moslavini. I nisu svi vinari „mali“, član je i Badel koji se kao jedan od najvećih hrvatskih proizvođača ne uklapa u koncepciju malih vinara ali ima sedište u Zagrebu. Pritom je i „dao“ izvestan broj hektara kako bi se Udruga uopšte mogla osnovati.

Pozdrav kolega, Miro Polovanec (BregFest) i Ivan Dropuljić (VinoCom)
- Svi mi mali kad smo se skupili, a bilo nas je svega 60 pri osnivanju, nismo imali dovoljno vinograda da se ozvaničimo pa su nam tu malo pomogli – kaže Polovanec, ujedno vlasnik Polovanec izletišta, vinarije, tri hektara vinograda i tek otvorenog udobnog hotela 5 sunca sa 18 soba i spa centrom gde nas je ugostio tokom boravka.
Devet crnih sorti i pet belih uspevaju ovde svega 15 kilometara od strogog centra a roze penušavac i kaberne zbilja treba probati. Ako sve nismo popili…
Ono što posebno imponuje je da mali pa i malo veći, ili već etablirani proizvođači kao što su Štampar, Tomac, Šember, Bodren, Ivančić i drugi imaju veoma ujednačen i visok kvalitet. Sovinjoni i penušavci su za svaki pohvalu kao i rizlinzi, crni pino (noar), kaberne.
Kraljevina osim u Prigorju sjajne rezultate pokazuje i na Plešivici gde je ipak sve manje ima. Uostalom govoreći o uspesima autohtonih sorti vinari nekako, polu s ponosom ali i stidljivo se pohvale, a sudeći po rezultatima trebalo bi biti suprotno. Jer je recimo za sortnu kraljevinu osvojeno zlato na Decanteru ali je vinari opet dosta kombinuju sa šardoneom.
U Zagorju je nedavno zaštićeno nekoliko vrsta „bjelina“ kao i još neke manje poznate sorte a sve one upravo imaju više kiselina koje odgovaraju za penušavce.
- Imamo dobra vina, ideje za bolje pozicioniranje, market, promociju. Kreće projekat zajedničkog penušavca Bregovite Hrvatske, razgovaramo o modelima proizvodnje, etiketi. Da uvedemo pravila kako bi morao izgledati i to može biti velika odskočna daska za celu regiju. Trenutno se u Zagrebu najviše promovišemo gde se još uvek u restoranima puno piju vina iz drugih regija Hrvatske, ali ujedno gledamo i van granice.
Treći BregFest okupio je 60 vinara sa oko 350 vina. Posetioci su uživali u velikom izboru kvalitetnih vina ali i zanimljivih etiketa i priča u razgovoru sa vinarima. Bila je to prilika probati slast Bodren kasnih i drugih berbi ali je Boris Drenški doneo i bazu penušavca od rizlinga, šardonea i belog pinoa BTW (By The Way) kao i gotov penušavac kome je dodat liker ili „Bodren mašta“ od pet sastojaka u maloj boci.

Vlasnik vinarije Kopjar, Robert Kopjar i vinski stručnjak Tomo Jakopović
Poslednju ledenu berbu uradio je 2020. i taj sivi pino premijerno donosi na Wine Vision u Beograd. Slede druga „otkrića: Cmrečnjak Pušipel X2 macerirao 6 meseci u velikim bačvama, Bolfan Eco sovinjon i mladi rajnski rizling, Košćak sa zanimljivom etiketom 5 je veće od 8, izvrsni rizling Kopjar, penušavci Grifin Ivančića gde prija Brut od rizvanca (Müller-Thurgau) te roze od portugizera.
Mladi vinar i podrumar Viktor Dvanajšćak iz vinarije Dvanajšćak Kozol sa 10 hektara možda najviših vinograda u Međimurju nudi sjajan gastronomski i mineralni Brut Zero od pušipela a još jedan je iz plejade Mlado čiji je štand u neposrednoj blizini. Sledi sveži Tomac Škrlet ili Barrique Chardonnay 2020, pa očaravajuće šarene etikete i duge maceracije Voštinić Klasnić, nasuprot tome svedene Litterarii gde rizling iskazuje poseban šmek. I još mnogo toga…
A kako bi sve to doživeli i na terenu naša vinska ekspedicija krenula je od Međimurja i veličanstvenih vinogradarskih kaskada Mađerkinog brega gde nas je Monika Štampar počastila zlatnim sa Decantera penušavcem od pušipela a potom i mladim mirnim vinom punim belog cveća iz posebne boce ali i čaše za ovu sortu.
Najveći proizvođač Međimurja, vinarija St. Jerome, a zapravo nekadašnji vinski džin Podrum Štrigova kapaciteta 1,6 miliona litara koji danas vodi mladi Karlo Kramar, nalazi se u blizini. Proizvodnje smanjene na trećinu rade sa oko 70 hektara koje dalje proširuju sve kvalitetija vina raznih stilova od oranža i pet nata, preko Charactere sovinjona i moslavca, pa do slatkog Polemica traminca okićenog Decanter zlatom 2024.
Nedaleko odatle braća Kocijan, Petar i Andrija vode Kocijan vinariju u Štrigovi a Petar izuzetno voli i ceni sortu rizling što je očito u čaši. Penušavac, pušipel, silvanec zeleni, graševinu iz starog vinograda, te naravno sovinjon i rizling većinom „izvoze“ u Dalmaciju jer su sveža vina savršena uz letnje temperature. Od Decantera bitniji podatak im je da su jedina vinarija Hrvatske koja rizling izvozi u čuvenu oblast Rheingau! Posebna etiketa Mlado upućuje na činjenicu da je kroz projekat Mlado Međimurje nova generacija vinara preuzela gotovo 90% vajnmejking biznisa u ovom delu Hrvatske pa imaju i svoj Festival 26. novembra.

Kraljica kraljevine Ivana Puhelek
Zelinski vinari, njih dvadesetak na toj vinskoj cesti posebnu pažnju poklanjaju kraljici Prigorja – kraljevini. Da sorta može dati sjajne rezultate uverili smo se kroz Puhelek penušavac Kraljica i vina nekadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije, a danas sjajne enološkinje Ivane Puhelek.
Boutique vinarija sa tri hetara vinograda i još tri u zakupu poznata je i po zlatnom sa Decantera sovinjonu visokih sočnih kiselina. Kraljevina je suva i dosta mineralna, izrazito cvetni roze od pino noara pokazuje visok potencijal sorte u tom području dok lagani crveni cuvee Rex uverava da ovo nije samo „belo“ vinogorje. I ova je vinarija najpre otkrivena u Dalmaciji a tek nedavno i u Zagrebu. Mineralnosti je mnogo i u vinima Eco vinarije Bedekovich, posebno upečatljivom penušavcu.
Mala šumska koliba Željka Bedekovicha zapravo je pretvorena u udobnu degustacionu salu a bela vina očaravaju. Sovinjon Springtime od čak pet klonova rađen iz dve berbe dokaz je filigranskog enološkog rada što podvlače tri godine zlata na Concours de Mondial. Uz dodatak semijona dobijena je top kombinacija dok je vlasniku favorit rizling, a „nogu“ u radu na toj sorti je povukao kolega Bolfan. Od nasleđenih 400 čokota danas u boce ulazi rod sa oko dva i po hektara gde ima sorti tanat i manzoni koja vodi u sjajnom ćilibarnom vinu.
Čarobnu atmosferu Plešivice, doma penušavaca i portugizera, lako je otkriti kad stignete do vinarije Kurtalj vlasnika Drage Kurtalja koji sa familijom od 2007. godine u svojoj, najstarijoj kući i podrumu ovog kraja (1692. g), proizvodi penušavce od kojih je Cuvee sa 80% šardonea i malo pino noara proglašenog najboljim 2021. u Hrvatskoj. Koristi veliki broj autohtonih starih sorti, a vina ostavljaju podjednako dobar utisak dok je ovde 2016. proizveden i prvi merlo Marl na Plešivici.

Zavodljiva oranž vina, Franjo Kolarić vinarija Coletti
Vinariju Colleti sa Plešivice proizvodnje do 130.000 litara vodi Franjo Kolarić koji penušava vina puni punih 27 godina neprestano jureći dalje u svojim projektima pa uskoro kreće sa gradnjom nove vinarije. Velika restoranska dvorana „popije“ većinu proizvedenog vina a posebno penušavog. Pino sivi je odabran da originalnošću predstavi vinara jer ga je inače jako malo u ovim krajevima. Proizvedu do 60.000 boca i sve plane.
Franjo koristi i multi vintage sistem, blendiranje nekoliko raznih berbi, a posebne šardone Riedel čaše su top za vino Blanc de Chardonnay 2021. Premijerno ga probamo sa 10% žutog plavca, ali i oranž Pinot Grigio, te vino Amfora Riesling, prvo vino pakovano u keramičku bocu u Hrvatskoj.
Fantastičan položaj na grebenu odakle se vinogradi spuštaju pod uglom 45-50 stepeni poseduje vinarija Petrač aktivna od 1996. godine i prva koja je u „belom“ Zagorju krenula da radi vrhunska crvena vina. Ništa manje fascinantni su inoks podrum za bela vina dok se u raskošnu „drvenu“ barik salu optočenu umetničkim slikama spušta nečujnim liftom 22,5 metara pod zemlju.
Ukrasna keramika, skulpture samo su uvod u penušavce Blanc de Blanc od šardonea i Rose od kabernea i malo merloa. Enolog Ivan Horvat napominje da su radili čak i ice wine od kabernea a pored premijum linije Karizma probali smo skuplju Enigma, zlatnu sa AWC Vienna takmičenja. Kupaža kabernea, merloa i i kaberne frana sa 14% alkohola posle tri godine u velikom drvetu zlata jeste vredna.

Fokus na crvenim vinima, enolog vinarije Petrač Ivan Horvat
Na samoj istočnoj granici Bregovite Hrvatske u Moslavini, kraljevstvu sorte škrlet, ili ovnek kako je teritorijalno zovu, poseban doživljaj u vinariji Romić kraj Kutinske Slatine priredio je mladi vinar Mikica Romić sa kolegama iz vinarija Košutić i Seletković. Čak 21 vino brojnih ovdašnjih vinara krasilo je domaću supu, divljač, bakine knedle na pari i toplo gostoprimstvo.
Moslavina od 200 hektara vinograda oko 70 odvaja za škrlet, gotovo onoliko koliko ga ima na svetu. Postoje čak tri Demeter (biodinamička) vinograda a ovde su dedovi svojevremeno čupali moslavac (furmint) kako bi uz dišeću raninu i druge sorte gajili škrlet.
Od lepog škrlet penušavca visokih kiselina Fraktal 2018 vinarije Voštinić Klasnić, preko vina brata i sestre Seletković koji rade isključivo škrlet a njihov mladi ima sjajnu završnicu, te srebrnog sa Decantera škrleta Klet Romić, bilo je pravo uživanje zaroniti u svet pun svežine i mirisa belog voća i cveća.
Prošli smo kroz brojne varijante od Iconic vina Lagena vinarije odležalog 120 dana na talogu, preko zlata sa Decantera za vino iz dva stara vinograda Florijanović, lepog uticaja barika (Seletković), dva dana maceracije i pola godine u drvetu u vinu Familia (Košutić), pa do ekstrema poput Romićevih 298 dana maceracije Škrlet 298, te škrlet vina Amfora i kasne berbe frankovke vinarije Glavica. Izvanredan je Riesling Košutić, Ovnek škrlet Kosovec gde je deo maceriran 14 dana, dok je u kupaži Dragonada Romić savršen spoj našlo 60% škrleta i po deo graševine i sovinjona. Sve je na kraju zaslađeno poluslatkim škrletom Tomac i predikatnim moslavcem Jančar.
Organizator ovog putovanja Dean Radinović (Lead In Entertainment) koji potpisuje i emisiju Fino i vino vodio je do sad hrvatske vinare u Njujork, Švajcarsku i na druga tržišta a organizuje i promotivne događaje po Srbiji. No sad ga je udruženje Bregovita Hrvatska angažovalo da srpske medije, influensere, trgovce vinima, somelijere upozna sa vinima, vinarima i atmosferom ove vinske regije. Sledi gostovanje Breg vinara na Wine Vision festivalu u Beogradu gde će fokus posebno biti na penušavcima.
- Hrvatski penušavci rađeni tradicionalnom metodom gotovo su jednako kvalitetni kao mnogi svetski. Naravno, potrebno je još vremena da se dostigne nivo Šampanje ali potencijal se vidi – naglašava. – Pritom ne želim biti izvoznik već sebe vidim kao sponu i podršku srpskim uvoznicima u vinskoj priči. |














