Draga 2008, prvi srpski amarone

  • Objavljeno u Vesti
  • Bookmark and Share
Draga 2008, prvi srpski amarone

Vinogradarsko područje Trstenika odavno je poznato kao potencijalno jedno od najboljih u Srbiji. Upravo je tu dr. Ljubivoje Pantić svojevremeno podigao vinariju Stemina i nazvao je po početnim slovima sina Stefana i ćerke Mine. Iz te male porodične vinarije, koja sa tri hektara vinograda i uz otkup proizvede oko 30.000 litara vina, krajem prošle godine na tržište je izašao kaberne Draga 2008, po mnogo čemu jedinstven za srpske uslove, pa već i samim tim što se premijerno pojavio tek posle deset godina od berbe!

Uz konstataciju da je reč o velikom vinu kakva se u tehnološkom smislu retko sreću kod nas, te da je napravljeno svega 2.000 boca, valja dodati da je Draga 2008 moćno vino sa 15 % alkohola, ali istovremeno čudesno meko i pitko, nastalo u jedinstvenim uslovima krajnje neobične berbe, u spoju očaja i proviđenja, ili negde baš između.

draga 2

 Kaberne posvečen svim majkama, Draga 2008

- Teško je uraditi kaberne sovinjon da bude vrhunski, kasna je sorta i uvek se borimo sa vremenom, pri čemu ne želimo da ga pravimo ako nisu sve komponente savršene – priča Mina. – Te 2008. godine desilo se nešto neobično. Oktobarske kiše su bile užasne, nije se mogla postići fenolna pa ni tehnološka zrelost. Tata nije hteo ni da bere, rekao je: „Ostaviću grožđe pa ako mu bog da“. Rešio je da rizikuje, ili će ispasti ludilo ili nećemo ništa dobiti. I onda u novembru krene nešto kao što se upravo ove godine dogodilo u decembru, tokom dve nedelje temperatura oko 25 stepeni, zbog čega se grožđe spontano osušilo u vinogradu. Kada smo sredinom meseca krenuli da beremo, ako je regularan prinos oko dva kilograma po čokotu, tada je bio jedva 600 grama. Uhvatite grozd a on bukvalno sparušen. Tatin dobar prijatelj, čovek zbog koga se donekle i upustio u vinarstvo, poznati enolog Vladan Nikolić, obeća da će mu dati recepturu za amarone kako bi mogao da napravi dobro vino tog stila od „propale“ berbe. Otac je pristao jer uvek voli da se igra novim stvarima i ta kompletna berba otišla je u stoprocentni kaberne sovinjon koji je dobio ime Draga.

Maceracija je rađena tokom četrdesetak dana, a iako u Stemini uvek rade hladnu fermentaciju, ovaj put je temperatura podizana da bi se proces završio na plus 40 stepeni Celziijusa. Nakon toga vino je preneto u novu barik burad od hrasta kitnjaka iz okoline manastira Ljubostinja, gde je sazrevalo tri godine, a zatim još godinu dana u inoksu, da bi konačno dospelo u boce marta 2013. godine.

vinograd
Vinogradarsko područje Trstenika ima veliki potencijal za crvena vina

Pitamo zašto taj postupak nisu ponovili i u nekoj od kasnijih berbi, s obzirom na to da je rezultat izuzetan?

- Od tada smo svake godine pokušavali da postignemo potreban efekat, ali bez uspeha. Italijani to rade tako što deo grožđa iz vinograda nose u sušaru, ali nismo želeli da se bavimo time. Ovo je jednostavno bila takva godina, jedan od onih slučajeva koji nekad dovedu do toga da se napravi fenomenalno vino, a nekad... Istina, možda je baš ova 2019. mogla iznedriti novu Dragu, ali bilo nam je neophodno vrhunsko grožđe kako bi proizveli veoma traženi Stefanos pa nismo želeli da rizikujemo.

Shodno kvalitetu, Draga 2008 ima i odgovarajuću cenu koja je bez poreza oko 6.000 rsd i može se kupiti samo u pojedinim vinotekama, a piti u ekskluzivnijim restoranima u Beogradu. Veliki kupci su i preduzeća koja ga kupuju na poklon jer je spakovano u elegantnu tvrdu kutiju, a priča o nastanku i vina i imena uvek je onaj dodatni začin koji intrigira:

-  Svi iz porodice imamo svoje vino, svoje ime na etiketi, a mame jesu glavne jer su one oduvek održavale srpsku porodicu, pa je tata rešio da to posebno i specijalno vino nazove po mami. Vino je zaista neverovatno jako i istovremeno izuzetno mekano i sortno. To je čudo, jer kada se radi vino amarone stila, zbog tehnološkog procesa ono gubi karakteristike sorte. Ali to kod Drage nipošto nije slučaj, ovaj je kaberne opasno jak, baš kao žene i majke koje su tokom vekova u Srbiji sačuvale ova naša ognjišta – kaže Mina.

nazad na vrh

Srodni tekstovi