Kaberne sa otiskom čipke

  • Objavljeno u Vesti
  • Bookmark and Share
Kaberne sa otiskom čipke

Pojam slow food zauzima vrlo visoko mesto na gastronomskoj lestvici sveta, ali bi paralelno mogli uvesti i odrednicu slow wine, a vino Aglaja Cabernet Sauvignon Dentelle 2016 vinarije Frunza Aglaja iz Negotinske krajine bi moglo biti rodonačelnik tog pravca.

Masivna zagasito purpurna voštana kapa, jedna od najdebljih mogućih krije ozbiljan pampur. Na prvi pogled pomislićete da je nešto duži postupak otvaranja to što vino svrstava u slow wine kategoriju, ali nije tako. Purpurno crveno vino, iste samo dosta življe obojenosti nego što je prikazano na etiketi, ispuniće čašu ozbiljnim aromama višnje i nekih šumskih bobica. Na nepcu, jedna potpuno drugačija i krajnje kompleksna slika daleko je od jednostavnih voćnih atributa. Dok se parafinske vinske sveće sa skoro 15% alkohola slivaju niz zidove prostrane kaberne čaše, gutljaj se širi po nepcu u svim pravcima. Tekstura, tanini, kiseline, kao da se sitnim cevčicama raspoređuju po receptorima stvarajući neobičnu degustativnu sliku nalik na žilice bukovog lista koje su i lajtmotiv etiketa vinarije Frunza Aglaja. Ali i lajtmotiv upravo ovog vina, jer „dentelle" na francuskom znači „čipka", objasnio je Francuz koji živi u Luksemburgu i koji je inicirao naziv ovog negotinskog vina, a sad ga distribuira u najmanjoj zemlji Beneluksa.

Srebrna medalja sa Decantera 2020 na boci, samo srebrna, može biti odraz mladosti ovog jedinstvenog vina poteklog iz jednog od najboljih regiona Srbije posebno kad ječistokrvni sortni kaberne u pitanju.

- Fin kao čipka je francuski sinonim za naš izraz pitak „kao mleko", to je suština onoga što je taj čovek želeo da iskaže, doživljaja kada je probao naše vino i oduševio se njime - seća se Vlada Frunzarelović, vlasnik vinarije - A nama je opet namera bila da od francuske sorte, u francuskom hrastu napravimo jedno originalno i veliko srpsko vino. Ekstra kompleksno, krajnje zaokruženo i visokog potencijala odležavanja kao ispunjenje duga i obaveze prema podneblju sa koga ovaj kaberne dolazi, prepoznatljivog teroara Negotinske krajine.

U Srbiji je savremeno vinarstvo mlado jer su većinom mladi i vinogradi, podseća Frunzarelović, nemamo mi mnogo tih pozicija tri ili pet decenija starih. Nemamo najčešće ni priču o tom i tom brdu i vinogradu iza neke posebne krivine. Zato Dentelle nastaje iz srpskih i francuskih Richter klonova, iz odabranih najzrelijih redova i najsitnijih grozdova vinograda starih između šest i 12 godina. Nakon maceracije, kaberne ide u novi barik gde provodi oko dve godine pre flaširanja. Zanimljivo je da deo vina fermentiše spontano na sopstvenim kvascima...

- Na tržištu su berbe 2015 i 2016, ova starija je daleko voćnija pa ko šta voli. Radimo oko 1.500 boca na godišnjem nivou sa blagim povećanjem iz berbe u berbu, a koristimo barike od 225 i 300 litara raznih proizvođača: Taranso, Saury, Seguin Moreau... Ovo je kontemplativno, meditativno vino za razmišljanje koje se polako i sa posvetom pije. Namenili smo ga svima koji poštuju velika crvena vina, i koji neće zaboraviti da ga ozbiljno dekantiraju. Čak je i nešto viša cena na polici jedno od usmerenja da nije reč o vinu koje ćete otvoriti i popiti uz ručak već mnogo kasnije. Kao što ni masivna boca ne služi ideji da se istakne na polici među konkurencijom već je naše ulaganje u proces poštovanja izuzetnosti ovog kabernea.

Proizvedeno je nešto između sto i dvesta magnuma vina Aglaja Cabernet Sauvignon Dentelle 2016, a kako se vino razvija u čaši, tako se javlja određena slast u završnici punoj višanja, kuvanih badema, marcipana. Ima tu i masnih naslaga zemlje sa Bukova, oseća se humus, suvo voće zakačeno nazalno duboko na notama drevnog papirusa ispisanog biberastim, prijatno pečenim taninima.

Jedno svakako posebno i originalno viđenje kaberne sovinjona koje zahteva da odvojite vreme i upoznate ga do najdubljih slojeva, a njih je mnogo. Odvojiti to vreme za sebe, jer i vino može biti lek, ne zaboravite.

Pelenaš, šta je to?

Frunzarelović gradi novu vinariju ali istovremeno podiže vinograde. Lagano stasava kaberne fran, hektar i po prokupca, nešto začinka i naravno bagrine. No tu je i novo vino - pelenaš!

- Reč je o tradicionalnom vinu, Vuk Stefanović Karadžić je pisao da ga je pio hajduk Veljko da povrati snagu. To je slatko aromatizovano vino od crvenih sorti sa dodatkom alkoholnog destilata, suvog voća, anisa, pelina, tačnije 27 raznih trava negotinskog kraja. To nipošto nije piće u stilu bermeta, ima ukupno 17,5% alkohola a proizvodi se uglavnom od merloa kao laganijeg vina dok ima i nešto tamjanike koju gajimo na pola hektara. Zašto radimo pelenaš? Jednostavno, bilo je mnogo zahteva gostiju za slatkim vinom.

nazad na vrh

Srodni tekstovi