Najpopularniji ukus u vinu
- Objavljeno u Vesti
-

Ukus ljubitelja vina nije se promenio u poslednjih nekoliko hiljada godina, čini se, a vanila je na vrhu popularnosti sudeći prema onome što kažu stručnjaci.
Vanila u vinu. To je slasni miris koji se posebno vezuje uz bogata bela vina odležala u bariku pa i neka crvena iz Riohe i za koji je zapravo hrastovina najviše zaslužna. On nastaje kao posledica oslobađanja vanilina tokom termičke obrade, tostiranja drveta u pripremama za odležavanje vina ili naknadnog čipsovanja, odnosno briketiranja, što je dodavanje već pripremljenih delića drveta radi ubrzavanja procesa sazrevanja.

Nekada su je direktno dodavali u vino, stapići vanile Foto: Unsplash
Vanila posebno začinjava završnicu, ostaje dugo u sećanju, a kod dobrih poznavalaca vina preterani uticaj ove arome često je razlog za diskvalifikaciju. Ipak...
Jedna studija je utvrdila da su u ostacima pronađenih zemljanih vinskih vrčeva nalazi vanilin što je dokaz da su ljudi pre 2.500 godina uživali u vinu obogaćenom vanilom. Posude su pronađene na prostoru gde su vavilonski ratnici razorili Jerusalim 586. godine pre Nove ere.
- Ostaci vanile u nekim vrčevima svedoče o navikama ispijanja vina elitnih stanovnika Jerusalima - tvrde autori studije uz komentar da je vanilija verovatno uvožena iz Indije ili istočne Afrike i na kraljvskoj trpezi korišćena kao dodatak vinu.

Vanila je ta koju publika voli da prepozna u vinu Foto: Unsplash
Druga, upravo objavljena studija ukazuje da je miris vanile u ovo naše vreme ono što najveći broj vinoljubaca zapravo traži u vinu i prvo prepoznaje. Uz 235 ispitanika tu tezu potvrđuju i naučnici sa Oksforda i švedskog Karolinska instituta. Jedina aroma koja u stopu prati vanilu je etil biturat koji mirisom podseća na breskvu, a za miris vanile je prvenstveni „krivac“ hrastovina i to najčešće američki hrast.
- Utvrđeno je da postoji univerzalna percepcija mirisa koja je vođena molekularnom strukturom. Takođe postoji i lična komponenta u preferencijama ljudi i sve to objašnjava zašto volimo ili ne volimo određeni miris – kažu naučnici.
U ovoj studiji su učesnici zamoljeni da ocene mirise na skali od prijatnih do neprijatnih. I dok je vanila pobedila, ubedljivo na dnu liste mirisa našla se izovalerinska kiselina koja je sastavni deo vonja jakih sireva, sojinog mleka, soka od jabuke, ali i znoja stopala.
I kad neko za dobro vino kaže: „Pametno upotrebljeno drvo“, to obično znači da vanila bitno ne iskače iz aromatske slike. Ako se slažete? |