Koje domaće vino izneti stranom gostu
- Tekst Ališa Huberman
- Objavljeno u Vinske priče
-

Balkanska vinska scena kao da raste uprkos svemu što pritiska taj isti Balkan. Ne slučajno, a strani gosti koji dolaze ovamo već znaju ponešto o lokalnim vinima. U regionu, najdalje su u „širenju vinske svesti stranaca” otišli Hrvati, ali Srbija i Makedonija takođe sve čvršće gaze tim putem.
Zamolili smo zato saradnike Vino.rs iz regiona da nam kažu koja bi vina domaćih vinarija preporučili inostranom gostu i zašto.
Svetozar Savić (Crna Gora)
Za one koji nijesu dovoljno upoznati s vinskom scenom u Crnoj Gori sugerišem da kušaju vina dva nova i jednog starog proizvođača.
Sortno vino Giljača iz Radovića (Boka Kotorska), vlasnika Jova Giljače, ima tamnoljubičaste nijanse i ujedno snažnu svjetlucavost. Na mirisu je čisto, u nozdrvama dominiraju arome kupine i gotovo prezrele šljive, vino je suvo, mekanih tanina, odličnog tijela čiji je oslonac kaberne sovinjon, i satenske elegancije kojoj najviše doprinosi prateća sorta merlo. Retronazalni utisak je srednje dug, a vino treba aerirati i servirati na 18 stepeni Celzijusa.
Kupažno vino Buća iz Crmnice (Virpazar), vlasnika Žarka Mašanovića, rezultat je sljubljivanja vina od grožđa pet sorti: vranca, marselana, pti verdoa, kaberne sovinjona i sanđovezea. Ima sjajnu crvenu boju s ljubičastim nijansama na menisku. Čisto je na mirisu, u bukeu preovlađuje sitno bobičavo crveno voće, kao i note čokolade i zrele jagode. To je suvo vino, pitkog tijela, plemenitih tanina, osjeća se nježna nota barika i vanile, s dugim retronazalnim utiskom. Aerirati i servirati na 18-19 stepeni.
Vino Crmnički vranac rezerva iz vinarije Sjekloća (selo Limljani, Crmnica), vlasnika Milenka Sjekloće, tamno-rubin boje, čisto, razvijenog mirisa u kojem prepoznajete zreli šipak s prefinjenim notama kutije za duvan. Na okusu je suvo, voćno, ima elegantnu aromu hrastovine. Očigledno je zaokružena integracija ekstrakta i tanina, lijepa struktura tijela, kao i odličan sadržaj kiselina, što vinu daje prepoznatljivi crmnički karakter. Dekantirati, aerirati i servirati na 18 stepeni.
Ivana Simjanovska (Makedonija)
Slavni Robert Parker ocenio je sa 95 poena Tikvešovo vino Bela Voda Red 2012,
Tikveš Terroir Bela Voda Red 2012, Tikveško vinogorje je kupaža 50% Vranca i 50% Plavca. Mesto odakle potiče grožđe je vinograd zvani Bela Voda, koje se nalazi u Tikveškom vinogorju na nadmorskoj visini od 250 m, a podignut je pre 35 godina. To je vino sa purpurnom bojom i nijansama mastila. Izuzetno je elegantno na nosu, sa aromama kupine, crvene ribizle i smokve i nagoveštajima grafita. Na nepcu je nežno, mineralno, sa aromama trešnje, likoricije i rogača. Još jedan dokaz da su enolozi vinarije Marko Stojaković i Philippe Cambie odličan tim.
Chateau Sopot Vranac 2013, Veleško vinogorje je jedan je od najboljih primera bogatog makedonskog teroara i divan primer pripitomljenog Vranca. Na prvi nos vas iznenadi crveno šumsko voće, trešnja i crna ribizla. U ustima vam se dešava eksplozija crnog i crvenog sitnog voća, kao i vanile i crnog bibera. Tanini su svilenkasti, kiseline tačno kakve trebaju da budu, a u završnici vas zapljusne svežina tek ubrane crne ribizle i divne herbalnе note. Bravo za enologa Lazeta Ristova koji je napravio ovako zavodljivVranac!
Popov Smolnik Tamjanika 2013, Tikveško vinogorje. Već treću godinu zaredom ova Tamjanika mi svaki put iznenadi nepce svežinom i izuzetnom kompleksnošću. Grožđe dolazi iz Smolnika, jednog od dva mikro-lokaliteta koji se nalaze u sklopu vinarije Popov. Na nosu je veoma elegantna, sa divnim aromama bele breskve, svežeg bosiljka i cveta jabuke, posle čega vas iznenadi notama mokrog kamena i krede. Ukus je kompleksan: tu su bela ribizla, citrusi i mineralnost koja je odlika peščane i kamenite podloge na kojoj je podignut vinograd. Petar Mančev, enolog vinarije Popov, nadmašio je samog sebe sa ovom Tamjanikom!
Chateau Kamnik Cuvee de Prestige 2013, Skopsko vinogorje. Došli su neki novi klinci, tačnije neke nove kupaže. Ovaj Cuvee je odlična kombinacija tri sorte: Merlo 79%, Karmenere 17% i Vranac 4%. Radi se o vinu koje je u isto vreme i robusno i elegantno, s aromama zrele trešnje, čokolade i vegetativnih nota. Taj mali dašak Vranca daje vinu ne samo boju i dodatne arome duvana, već i kompleksnost. Cuvee je odležavao nekoliko meseci u starim i novim baricima, taman onoliko da se tanini ukrote i postanu dopadljivi na nepcu. Veliko bravo za Sandru Krstevsku i profesora Gorana Milanova koji su u duhu najboljih tradicija alhemije kreirali ovu šarmantnu kupažu!
Nenad Trifunović (Hrvatska)
Od osobnih favorita uvijek bi izdvojio pjenušce Plešivice, na prvom mjestu kuću Tomac, a tu su i neka nova ostvarenja poput Ivančićevog Griffina. Zatim bi preporučio aktuelna ili još bolje odležana godišta Gran Terana, odnosno Terana Morena Coronice, i na kraju dobar zreli Milošev Stagnum.
To su možda najznačajnija vina koja bi izdvojio, premda svako od njih ima dobru alternativu. Gledao sam u samo tri vina obuhvatiti najznačajnije hrvatske regije s preferiranjem mediteranskog dijela. Također sam gledao staviti vina u suvisli poredak koji bi osobno uvijek rado primjenio za ručak ili večeru, ovisno o jelovniku. Ujedno se radi o relativno dostupnim vinima koja se mogu očekivati u standardnoj ponudi iole ambicioznijeg restorana.
Dejan Marić (Bosna i Hercegovina)
Moj izbor domaćih vina koja bih najradije izneo pred inostranog gosta bio bi ovakav:
#1 Vinarija Vukoje Carska Žilavka – Najbolja vinarija iz BiH i najbolja vinarija jugoistočne Evrope. Vinarija pozicionirana na položajima na kojima se sadila loza za bečki dvor. Žilavka sa najboljih položaja Carski vinogradi.
#2 Vinarija Vukoje Burgundac beli Blanc de Noir – Bijelo vino od Pinot noira
#3 Manastir Tvrdoš Vranac Reserva – Spoj tradicije koja datira od četvrtog vijeka, od kad i postoji manastir Tvrdoš, i modernih pristupa u proizvodnji vina.
#4 Podrum Brkić Plava Greda – Biodinamika i organski uzgoj autohtone sorte Blatina.
#5 Vinarija Fazan Rajnski riesling – Nova mala vinarija u sjevernom dijelu BiH, francuske ruke i tehnologija pristupa uzgoja grožđa i proizvodnje vina u podrumu.
#6 Vinarija Nuić Trnjak – Jedna od najboljih BiH vinarija, rijetka autohtona sorta, nagrađivana...
Ljubica Radan (Srbija)
Kao lokal patriota uz stalno bdenje nad Fruškogorskim vinogradima, moja preporuka za turiste na prvom mestu je italijanski rizling, odnosno graševina, grašac beli. Jedna od najraširenijih sorti u severnom delu vinske Srbije odavno je pokazala da joj obronci fruškogorskih padina izuzetno prijaju.
Vino proizvedeno od novostvorene sorte sila lako se može naći u Vojvodini, a užitak koji pruža ovo lagano, osvežavajuće vino predlažem da upotpunite uživanjem u centru Sremskih Karlovaca.
Spasićeva i Ivanovićeva Tamjanika odavno su prepoznatljiv brend koji treba isticati. Domaća sorta proizvedena po najnovijim tehnologijama svojim primamljivim mirisima i lepršavošću odličan su izbor za početak upoznavanja jednog teroara.
Od crvenih vina svakako bih prvo uvek predložila domaći sortiment, pre svega prokupac. Sorta o kojoj se već uveliko priča. Tri morave vinarije Temet predstavlja sjajan primer kako domaća sorta uz modernu tehnologiju daje sve bolje rezultate. Prokupac vinarija Ivanović i Čokot (Experiment) nisu ništa manje značajan, a odličan primer originalnosti i autohtonosti.
Vrlo interesantno vino od sorte probus postaje sve zapaženije. Novostvorena sorta tek pokazuje potencijal, a ono što već sada može da se ponudi iz podruma Poljoprivrednog fakulteta više je nego sjajan predstavnik crvenih vina Fruške gore. Izrazito bogatstvo bojenih materija i fenola, s prelepim notama crvenog voća, menja sliku onoga šta vinska Srbija ima da ponudi.