Dom Perignon: Mehurići koji su opili svet

Dom Perignon: Mehurići koji su opili svet

Obožavan u aristokratskim krugovima i prihvaćen od intelektualne i kulturne elite, Dom Perignon je praskava ikona moći, slave, bogatstva i uspeha.

Priča o ovom šampanjcu priča je o otmenosti i hedonizmu, o eleganciji i romantičnim trenucima, ali i priča o kaluđeru čije se ime najčešće čuje u spavaćim sobama slavnih, na venčanjima i krštenjima bogatih, u bekstejdžu poznatih rok-zvezda i zvezdica... Jer, ako si neko i nešto, ako si nešto postigao, nema jednostavnijeg načina da to (svima) pokažeš nego da s vremena na vreme otvoriš sanduk šampanjca s oznakom Dom Perignon i uz prasak zapušača nazdraviš radostima života. Uostalom, pitajte Dastina Hofmana, Bona i Stivena Spilberga, jer se sva trojica hvale kako u svakom trenutku imaju u podrumu zalihe Dom Perignona.

dom perignon 3Princ Čarls i Dajana Spenser služili su 1981. godine na svojoj svadbi Dom Perignon iz 1961. godine – godine Dajaninog rođenja

Ostalo je zapisano u novinskim arhivama da je Aristotela Onazisa u pariskom Maximu uvek čekala rashlađena flaša ovog penušavog pića, baš kao i Frenka Sinatru i njegove pajtose iz „pacovske družine“ u hotelskim sobama Sandsa u Las Vegasu. Šarl de Gol i Žak Širak ponosno su častili goste ovim domaćim proizvodom koji je tokom 20. veka postao najprestižnije piće na svetu, a poznato je i da su Tom Kruz i Keti Holms zdravicu na svom venčanju zalili Dom Perignonom, baš kao i Dajana Spenser kada se udala za princa Čarlsa.

dom perignon 1Dom Perignon je potvrda statusa i prestiža više od 100 godina

Kada je o slavnima reč, ostalo je zabeleženo na fotografijama kako je Elizabet Tejlor osvajanje Oskara proslavila uz čašu Dom Perignona, a ovaj šampanjac bio je omiljeno piće i Marlene Ditrih, Trumana Kapotea, Grejs Keli, Alfreda Hičkoka, Odri Hepburn, Endija Vorhola, Džona F. Kenedija... Spisak praktično nema kraja. I Orson Vels je bio jedan od onih koji je po dolasku u Beograd i Split tražio da ga u hotelu čeka dobro rashlađen Dom, zaključivši kako nema ništa gore od hladne kafe, mlakog šampanjca i preterano uzbuđene žene!

dom perignon 7Luj XIV je odmah prihvatio novo vino i zahtevao da ga u Versaju uvek bude dovoljno

I pisac Jan Fleming bi ga s vremena na vreme ubacio u svoje romane o Džejmsu Bondu, a ovo vino na sva usta i svuda hvali Karl Lagerfeld, dok ga je jedan drugi modni kreator, Kristian Dior, uveo i u recept za umak koji se služi uz piletinu ili jegulju.

Uz nesumnjiv prestiž, ovaj penušavac kao da ima i neku magičnu moć da razveje brige slavnih. Tako je, kažu, Merlin Monro prebolela razvod od Artura Milera tek posle nekoliko čaša (flaša?) Dom Perignona na jednoj zabavi u Njujorku 1959. godine. Što bi rekla slavna holivudska glumica Bet Dejvis: „Dođe vreme u životu kada ženi ništa ne može da pomogne osim čaše šampanjca!“

dom perignon 6Jedan od prvih reklamnih oglasa za Dom Perignon u SAD

Naravno, pored onih koji su ostali upamćeni u kolektivnoj svesti, ima i onih kojima DP služi jednostvano da ugase žeđ. Danas se punim podrumima ovog dragocenog šampanjca hvali čitav sloj novopečenih bogataša, od bliskoistočnih i ruskih naftaša, preko mafijaša, pa do fudbalera koji se ne ustručavaju da objave kako su se, eto, baš pre neki dan kupali u Dom Perignonu! Da ne govorimo o tome kako nema tog gangsta-repera koji drži do sebe a da barem jednom u diskoteci ili na žurci (pored bazena, naravno) nije izgovorio: Yo man, gimme some Dom!

A ko je taj Dom? 

Čovek se zvao Pjer Perinjon (Pierre Pérignon: 1638-1715) i bio je redovnik benediktanske opatije San Pjer u Otvijeu, nedaleko od Remsa, u oblasti Šampanja, gde je bio zadužen da se brine o manastirskom vinskom podrumu. Glavni izazov mu je bio da ustanovi zašto je vino iz ove regije manje crveno od onog iz susedne Burgundije, a samim tim i manje traženo, a tu je bio i taj problem s mehurićima koji su se povremeno javljali u vinu. Naime, na severu Šampanje zima rano stiže, barem je tako bilo u 17. veku, pa vina često nisu imala vremena da do kraja fermentitraju u podrumu pre nego što ih razliju u flaše. Vrenje bi se zaustavilo te bi u vinu ostajala određena količina neprovrelog šećera. Zato bi na proleće, kada otopli, preostali deo šećera u njima ponovo krenuo da fermentiše, što je dovodilo do stvaranja ugljen-dioksida i pojave mehurića u već flaširanim vinima.

dom perignon 4Spomenik Domu Perinjonu u Otvijeu

Sve u svemu, bio je to problem s kojim se suočio i Dom Perinjon (to Dom je skraćeno od latinske reči dominus) kada je postavljen za upravnika manastirskog  podruma. Tokom nekoliko godina studioznog posmatranja, u borbi protiv mehurića pokušavao je da zaustavi sekundarnu fermentaciji ljuštenjem kožice zrna pre presovanja, te selekcijom sorti koje su ulazile u kupažu. Sve to nije zaustavilo mehuriće, ali je dovelo do prvog belog vina nastalog od crvenog grožđa! Iako se ne može reći da je Dom Perinjon izmislio šampanjac, nema sumnje da je došao do određenih sazananja koja su u suštini dovela do nastanka šampanjca kakvog danas poznajemo. Usput je uveo pampure umesto drvenih zatvarača na flašama, a da ih ne bi pristisak izbacivao ojačao je zaptivanje žičanom mrežicom i uveo u praksu deblju bocu koja nije tako lako mogla da pukne usled pritiska.

dom perignon 5Prva etiketa nosila je oznaku berbe 1921. godine

I mada su vina iz Šampanje bila poznata na francuskom dvoru i pre toga, novi, penušavi stil počeo je brzo da stiče popularnost upravo među aristokratijom, pa je jedan od glavnih njegovih zagovornika postao i sam kralj Luj XIV. Ipak, nagli uspon proizvodnje penušavih vina u Šampanji počinje tek nekih stotinak godina kasnije, u 19. veku, kada su i Dom Perinjon i Luj XIV već odavno bili mrtvi. Šampanjac od tada polako ali sigurno postaje statusni simbol viših slojeva društva, piće koje se služi na svim bitnim događanjima, od kraljevskih venčanja, preko porinuća brodova i obeležavanja velikih trijumfa, pa do proslava Nove godine. Naime, sve do 1800. godine nije bilo tradicije da se dočekuje Nova godina u pola noći, a kako je to postalo slavlje, sa sobom je povuklo i šampanjac kao sastavni deo zdravice u ponoć. Sve u svemu, do kraja 19. veka prodaja šampanjca porasla je sa šest miliona boca na vrtoglavih 28 miliona! Tada kreće i legenda o monahu koji je ushićeno pozvao svoju bratiju u podrum rečima: „Brzo dođite, pijem zvezde!“ Dobrodošli u svet marketinga!

Nikada nećemo saznati da li je Perinjon doista mislio kako pije zvezde, ali zvezda među vinima bila je definitivno rođena.

Malo činjenica

Krajem 18. veka porodica vinskih trgovaca Moet kupila je vinograde oko manastira u kojem je podumar bio Dom Perinjon, a koji je tokom Francuske revolucije srušen. Budući da su Moetovi imali dobre veze na dvoru, njihov šampanjac počeo je brzo da stiče reputaciju među aristokratijom širome Evrope

Prvi šampanjac pod etiketom Dom Perignon kompanija Moët et Chandon poslala je u Njujork novembra 1936. godine, ukupno 100 sanduka, odnosno 1.200 flaša iz berbe 1921. godine. Vino je u tom trenutku bilo već 15 godina staro, što odgovara današnjim Dome Perignon P2 bocama u kojima su nalaze šampanjci koji su dostigli drugi stepen punoće, odnosno zrelosti i zaokruženosti.

anterfile

Inače, svaka flaša ovog šampanjca minimum sedam godina odležava pre nego što se pusti na tržište. Takođe, Dom Perignon se proizvodi samo u godinama koje su ocenjene kao veoma dobre i isključivo od najboljih grozdova šardonea i pino noara iz samo jedne godine.

Zanimljivo da Dom Perignon ne nosi oznaku Grand Cru. Naime, iako je najveći deo grožđa u njemu iz vinograda koji imaju takvu klasifikaciju, deo grožđa tradicionalno dolazi i sa vinograda pored nekadašnjeg manastira u kojem je Dom Perinjon bio podrumar, a taj vinograd klasifikovan je kao Premier Cru.

Procentualno sastav varira kod različitih berbi, mada se teži da bude fifti-fifti, a najekstremniji odnos zabeležen je s berbom 1970. godine gde je udeo šardonea iznosio 65 procenata.

Takođe, varira i broj proizvedenih boca iz svake od berbi, ali on nikada nije manji od dva miliona.

U ovom trenutku poslednje berbe na tržištu su 2009. godina, odnosno 2004. godina za Dom Perignon Rose.

Šampanjac

Često nesnalaženje s terminima šampanjac i penušavac i danas govore o niskoj vinskoj kulturi. Važno je znati da je šampanjac samo onaj penušavac koji je nastao u francuskoj pokrajini Šampanja i to tradicionalnom (ili klasičnom) metodom kakvu je koristio i Dom Perinjon.

nazad na vrh

Srodni tekstovi