Lepota iz vinograda

Lepota iz vinograda

Koštice, pokožica i sok grožđa odavno imaju svoje mesto u kozmetici, a tretmani na bazi vinogradarskih sirovina postali su deo ponude vinskih spa centara. Šta od toga mogu da ponude naše vinarije, a šta možemo da isprobamo i kod kuće?

Posle degustacije vina — masaža uljem od koštica grožđa, piling ili opuštajuća kupka u hrastovoj bačvi. Takav nastavak posete vinariji već dugo nije neobičan u pojedinim vinskim krajevima Francuske i Italije. Grožđe tamo ima još jednu ulogu: sastojci koji preostaju nakon prerade postaju sirovina za kozmetiku i inspiracija za tretmane nege lica i tela.

Za Marijanu Milosavljević, specijalistu kozmetologije i procenitelja bezbednosti kozmetičkih proizvoda, to je zanimljiva prilika i za domaće vinarije.

– Sigurno ima vinarija koje već imaju smeštajne kapacitete, uz koje bi mogle da naprave i male spa centre sa tretmanima proizvodima na bazi grožđa i vina. Pre desetak godina imali smo, recimo, srpski spa sa malinama, a sada je vino sve popularnije kod nas. Neke razvijenije vinarije mogle bi da ponude masaže uljem od koštica grožđa ili piling smesom od pokožice i koštica. Ne moramo ni da idemo u komplikovanije tretmane — to su jednostavne stvari, a mogu mnogo da pruže u nezi kože – kaže ona u razgovoru za Vino.rs.

Savremena priča o vinoterapiji posebno je vezana za Bordo. Kozmetički brend Caudalie pokrenut je 1995. godine, a četiri godine kasnije otvoren je i njegov spa centar Les Sources de Caudalie, među vinogradima imanja Château Smith Haut Lafitte. Kupke, pilinzi i masaže na bazi sastojaka grožđa postali su deo doživljaja vinskog kraja.

Takav primer imamo i u susednoj Mađarskoj. U Vilanjiju, poznatom po crvenim vinima, vinarija Gere povezala je vinarstvo, hotelijerstvo i vinoterapiju u hotelu Crocus Gere Hotel & Wine Spa. Za tretmane lica i tela koriste sirovine iz sopstvenih organskih vinograda, među kojima su ulje, fino mlevene semenke i ekstrakti semenki grožđa. Uz vinske kupke i masaže, gostima tako nude još jedan način da upoznaju ono što dolazi iz njihovih vinograda.

Slična ponuda razvijala se i u Italiji, gde su tretmani sa uljem i ekstraktima semenki grožđa, obloge i kupke našli mesto u velnes centrima vinskih regija.

Marijana Milosavljević 1
Pojedini tretmani na bazi sastojaka grožđa mogu brzo da daju blistavost koži, Marijana Milosavljević

Marijana smatra da bi razvoj takve ponude kod nas mogao da poveže vinski turizam i bolje korišćenje sirovina koje ostaju nakon proizvodnje vina.

– Verujem da deo tih ostataka naši vinari ne koriste, a od koštica, recimo, može da se proizvodi kvalitetno ulje koje sada uvozimo. Komina može da se osuši i da se, u saradnji sa tehnologom, pripremi sirovina za piling koji bi se koristio u njihovim spa centrima. Mogu da se naprave i ekstrakti, da se ispitaju i potom ponude kao kozmetička sirovina, od koje bi neka kozmetička kuća napravila proizvod za njihovu ponudu. Postoji čak i sirovina koja se zove samlevene koštice grožđa i koristi se za mehanički piling, kao zamena za nekada korišćene mikroplastične čestice – objašnjava naša sagovornica.

U tome vidi i prostor za podršku države kroz projekte cirkularne ekonomije, čija je ideja da se nusproizvodi jedne proizvodnje iskoriste kao sirovina za drugu.

Ali šta je to u grožđu što zanima kozmetičku industriju?

Među najpoznatijim sastojcima su polifenoli, velika grupa jedinjenja sa antioksidativnim svojstvima, u koju spadaju i resveratrol i kvercetin. Tu su i voćne kiseline, dok ulje iz semenki grožđa ima posebno mesto u preparatima za negu kože.

– Pokožica koja ostaje posle ceđenja veoma je zanimljiva zbog polifenola, naročito kod crnog grožđa. Resveratrol i kvercetin poznati su antioksidansi, a sastojci grožđa koriste se u preparatima namenjenim sjajnijoj i jedrijoj koži, ujednačavanju tena i nezi kože sa znacima starenja. Polifenoli mogu da utiču i na stvaranje melanina, pa su zanimljivi i u preparatima protiv pega i fleka – kaže Marijana.

Voćne kiseline koriste se u kozmetici za uklanjanje odumrlih ćelija sa površine kože, pa ona posle tretmana može da deluje glađe i svežije. Koliki će biti efekat zavisi i od načina na koji je proizvod pripremljen, koncentracije sastojaka i same kože.

vino lepota
Vinski spa tretmani popularni su u mnogim državama 

Upravo taj brzo vidljiv, osvežen izgled lica stoji iza izraza „holivudski tretman”, koji se može čuti u kozmetičkim krugovima. Marijana objašnjava da pojedini tretmani na bazi sastojaka grožđa mogu brzo da daju blistavost i učine sitne linije manje upadljivim — efekat zbog kojeg su privlačni pred neki važan izlazak.

A deo iskustva sa grožđem, kaže, moguće je preneti i u kućne uslove.

– Oni koji imaju domaće grožđe ili mogu da ga nabave mogu da iscede sok, a ostatke, pokožicu i semenke, samelju u blenderu i koriste kao smesu za piling lica i tela. Mogu i da tu smesu stave preko gaze na lice, nekih deset do petnaest minuta. Lice dobije svežinu i blistavost. Takođe, mogu da iscede nekoliko grozdova, procede sok kroz gazu i njime očiste lice – savetuje naša sagovornica.

Kod ovakvog kućnog pilinga važno je da semenke budu veoma fino samlevene i da se koža ne trlja grubo. Osetljiva ili nadražena koža traži dodatni oprez, pa je smesu najbolje prvo probati na maloj površini.

Marijana posebno izdvaja ulje od koštica grožđa, koje preporučuje za negu masne kože, ali i kao pomoć u nezi kože sklone ekcemima, zbog njegovih umirujućih svojstava. Kod ekcema, ipak, izbor nege treba uskladiti sa dermatologom.

Za razliku od ulja i gotovih preparata, o kojima se sve više govori, grožđe kao domaća kozmetička sirovina kod nas još nema naročitu prepoznatljivost. Naša sagovornica veruje da razlog delom leži upravo u njegovoj dostupnosti.

– Ovde je obično popularno ono što nije tako lako dostupno ili je skuplje, recimo neke biljke iz Japana ili Kine, dok se ono što nam je nadohvat ruke nedovoljno koristi. Verujem da će i grožđe doći kao nešto staro-novo, pogotovo ako proizvođači vina i država budu razmišljali u pravcu cirkularne ekonomije – kaže Marijana.

Za vinarije koje već nude smeštaj, dobru hranu i boravak među čokotima, nega na bazi sastojaka grožđa mogla bi da bude još jedan razlog da gosti produže posetu. A koštice i pokožica dobile bi novu vrednost i nakon što vino ode svojim putem.   |

Foto: Ivana Čutura, Tatyana Larkina
nazad na vrh