Osluškivanje trendova
- Tekst Viktor Čikeš
- Objavljeno u Winetrotter
-

Naletim nedavno na nekoliko tekstova u uglednim vinskim magazinima koji su kao temu imali trendove u vinskom svetu za 2018. godinu. Uglavnom su svi saglasni da se očekuje znatan porast interesovanja publike za desertnim vinima, ali da će suva vina i dalje biti najtraženija, te da će dominacija prosecca među penušavcima biti još izraženija ove godine.
Što se geografije tiče, premijum vina iz Argentine i Čilea nastaviće najveći rast svetske potražnje u segmentu vrhunskih crvenih vina, urugvajska stara sorta tanat bi mogla da predvodi interesovanje svetske publike za malo poznatim vinima, dok bi dolina Rone trebalo osetnije da potisne (pre)skupa vina iz Bordoa sa vinskih karti.
Kakve to veze ima s nama, ovde u Srbiji i u regionu? Verovatno ništa. S izuzetkom nekoliko gigantskih vinarija u Makedoniji i Crnoj Gori, niko ovde ne izvozi u daleki svet neku količinu vina da bi bilo kakvi svetski trendovi ostavili uočljiv otisak na njihovu proizvodnju. Ili obrnuto. Ne verujem da bilo šta od ovoga može da se odrazi i na ovdašnji uvoz vina jer tu, uz nekoliko časnih izuzetaka, vlada jedan jedini trend – što jeftinije vino kupiš lakše češ ga prodati!
Sve to, ipak, ne znači da i ovde nemamo nekakve vinske trendove. Da li se neko pozabavio time? Koliko znam nije, barem ne u Srbiji. Evo zato nekoliko tema za razmišljanje na temu vinski trendovi u Srbiji za 2018. godinu.
Prokupac je glavni autohtoni adut vinske Srbije
Trend porasta interesovanja za prokupcem, moravom, kadarkom, tamjanikom (crnom & belom), smederevkom, te ostalim lokalnim, autohtonim i novostvorenim sortama trebalo bi da obeleži i ovu godinu u Srbiji. To će dodatno podstaknuti više istraživačkog duha kod mlađih ljubitelja vina koji su praktično jedina izvesna budućnost srpskog vinarstva. Jer uspeh, kao i opstanak, meriće se time koliko se srpskog vina proda u Srbiji i koliki udeo u tome imaju nove generacije ljubitelja vina. Sve ostalo, uključujući i proboje na regionalna i svetska tržišta, samo je slatka iluzija za medijsku upotrebu.
Što se internacionalnih sorti tiče, popularnost merloa će verovatno nastaviti da raste, ali valja očekivati i sve veću svest o postojanju srpskog marselana, pa i kaberne frana. Istovremeno, među belim vinima sve je više (odličnih) domaćih etiketa sovinjon blana, što jasno govori da i vinari vide da se tu nešto dešava na tržištu.
Trendove će sve više diktirati nove generacije ljubitelja vina
U segmentu vrhunskih vina, reputacija rozea biće u usponu, dok će poluslatka i slatka vina i dalje (nezasluženo) tavoriti u senci onih bez imalo ostatka šećera, koja i dalje opstaju na vrhu trenda. Šteta, jer neka od najboljih vina Srbije danas upravo su ona iz kategorije poluslatkih i slatkih.
Konačno, nova publika biće ta koja će vinske karte restorana otvoriti ka mlađim i manjim vinarijama, posebno ponudu u vinskim barovima, koji bi trebalo da odigraju i znatno veću ulogu u promovisanju prirodnih i organskih vina.
Najbolja srpska vina i dalje će biti luksuz za većinu domaćih potrošača
Ah, da… Trend rasta cena srpskih vina će se nastaviti. Šteta! Da bi stvari ozbiljnije krenule dalje, pogotovo da bi se nastavio trend rasta ugleda manjih i novih vinarija u svesti potrošača, potrebno je uzeti u obzir pre svega publiku koja vrhunsko vino ne doživljava kao luksuz ili statusnu odrednicu u kafani, već kao normalno svakodnevno zadovoljstvo. Ali, bojim se da taj trend nećemo gledati ove godine, odnosno da će se trend kupovine jeftinog srpskog vina od uvoznog makedonskog grožđa nastaviti i u 2018. godini.