Španija
DANAS treća po snazi vinska država sveta, nakon decenija zastoja u punom je pogonu. Raznolikosti sorti, podloge ali i novine u načinu proizvodnje špansko bure DOC/DO ponosa guraju sve brže ka liderskoj poziciji pogotovo što klimatske promene u ovom regionu nude nadu da će Iberija biti pošteđena atmosferske apokalipse koja se sve više nadvija nad Francuskom, USA itd. Ukoliko je moguće generalizovati, Španija je zemlja crvenog vina, boje bikovske krvi što natapa pesak arene i marame oko vrata sumanutih igrača flamenka. Ili karanfila u usnama umirućih od ljubavi? Ako moramo ukazati prstom, onda će se crvena priča vrteti oko sorti Tempranillo i Garnacha (Grenache) a bela oko Albarina i Verdeha (Verdejo). Ili bolje ovako: od preko 600 prisutnih i upotrebnih varijeteta, svega 20 sorti daje 4/5 celokupnog prinosa. Od tih sorti najznačajnije su: Tempranillo, Albariño, Garnacha, Palomino, Airen, Macabeo, Parellada, Xarel·lo, Cariñena and Monastrell.
Iako je po prostranstvu vinograda apsolutni World šampion sa 1.20 miliona položenih (pod lozom) hektara, po proizvodnji zaostaje iza Italije i Francuske! I to zahvaljujući tradiciji, tačnije, velike površine nalaze se pod starom, slabo produktivnom lozom koja čeka nove, rodnije klonove da Španija izbije na samo čelo trke vina Formule 1.
Španci poreklo svojih vina klasifikuju prema sledećem redosledu:
Vino de Mesa (VdM) - teritorijalno neobeležena, ekvivalent stonom vinu a slična „super toskanskim“ vinima. Nema ograničenja u eksperimentisanju
Vinos de la Tierra (VdlT) - geografsko poreklo ili Vin de pays sistem, na etiketama se prepoznaju po odrednici geografskog položaja vinograda: Andalucia, Castilla La Mancha, Levante.
Vino de Calidad Producido en Región Determinada (VCPRD) - Naredni nivo, nalik na francuska vina iz sistema Délimité de Qualité Supérieure (VDSQ)
Denominación de Origen (Denominació d'Origen in Catalan - DO) - ovo je odrednica mejnstrim kvaliteta. 2005. godine gotovo 2/3 španskih vina dolaze iz ove kategorije
Denominación de Origen Calificada (DOCa/DOQ) - Denominació d'Origen Qualificada in Catalan - slično italijanskoj (DOCG) odrednici ukazuje na region sa kontrolisanim i konstantnim kvalitetom. Rioja je prva ponela ovu potvrdu 1991. a pratili su je Priorat 2003, i Ribera del Duero 2008.
Ovdašnja vina dolaze iz tri kvalitativne grupe: Crianza - crvena vina odležala minimum dve godine od čega 6 meseci u hrastovini, bela i roze, stara najmanje godinu dana od čega pola u bariku; Reserva - po istom sistemu, 3 godine u buretu, jedna u hrastovini za crvena i 2 godine u buretu za bela i roze, a 6 meseci u hrastovini; Gran Reserva - najmanje 5 godina starenja i 1,5 godina barikiranja za crveno, te 4 godine bureta i 6 meseci hrastoviranja za belo i roze; (izvor wikipedia)
Pored klasičnih vina, Španiju izdvajaju šeri i Cava. O šeriju se može pogledati tekst u „vrstama vina“, a Cava (podrum) je penušavo vino spravljeno prema tradicionalnoj šampanjskoj metodi. Dolazi iz Katalonije XIX veka, tačnije regiona Codorníu Winery po originalnom nazivu Champaña spravljeno od lokalnih grožđa tipa Macabeo, Parellada i Xarel. Poslednjih godina neki vinari u priču upliću klasike, šardone i pino noir. Iako 95% kave dolazi iz okruga katalonskog grada Sant Sadurní d'Anoia treba pomenuti i druge izvore poput: Aragona, Castile i Leóna, Valencije, Extremadure, Navarre, Basque Country i Rioje.
Mapa regiona preuzeta sa sajta www.espavino.com
Regioni
Recimo da važnijih regiona ima 8, ali pre nego pređemo na njih da pomenemo neke specifične:
Sherry je na najjužnijoj obali a obilje sunca proizvodi sorte Palomino, Palomino Fino, Palomino de Jerez, Pedro Ximenez i Moscatel od kojih se dobijaju najbolja pojačana vina šeri usmerenja.
La Mancha je dom Airen sorte koja čini 30% ukupnih potencijala Španije. Poznata je i po Don Kihotu i vetrenjačama...
Yecla na jugoistoku je jedan od najmanjih regiona ali sa izrazitom šarolikošću sorti. Od crnih tu su Monastrell, Garnacha Tinta, Cabernet Sauvignon, Cencibel, Merlot, Tintorera i Syrah, a belih - Merseguera, Airen, Macabeo, Malvasia and Chardonnay.
Penedés u području Barselona duž istočne obale. Ovde „raste“ Cava ali i Garnacha, Merlot, Tempranillo, Pinot Noir, Monastrell, Carignane, Cabernet Sauvignon i Syrah (crna) i Macabeo (Viura), Parellada, Chardonnay, Riesling, Gewurtztraminer, Chenin Blanc i Moscatel de Alejandria (bela).
RIOJA
PODELJENA na tri podoblasti Rioja Baja, Rioja Alta, Rioja Alavesa okovana pravilnikom DOC, uzgaja samo 4 crvena, Tempranillo, Garnacha (Grenache), Graciano and Mazuelo (Carignan) i 3 bela varijeteta od kojih su bajvažniji Viura (Macebo) i nekada najrasprostranjenija sorta - Malvasia koja se danas dosta retko sreće
RIBERA DEL DUERO
OVDE se vino proizvodi vekovima sa velikom porodičnom tradicijom a brušeni dijamant je Vega Sicilia najskuplje vino Španije. Ostala crvena vina su mešavine Tempranilla, koga nazivaju Tinto Fino ili Tinto del Pais a ima nešto i garnaša i kaberne sovinjona, a bela se uglavnom prave za lokalnu upotebu.
PRIORAT
OVDE se proizvode prosečno najskuplja vina, čak pet puta skuplja od prosečnog vina iz Riohe. Slavu loza duguje posebnom zemljištu po imenu llicorella dok je u kvalitet grožđa ugrađen čak i rad ljudskih ruku vidljiv na promeni terena u korist zasada. Ovde se od sorte Garnacha i Carinena (Carignan) dobijaju mastiljava vina sa intenzivnim ukusima kupina i šljiva sa minimumom od 13,5% alkohola.
NAVARRA
PORED garnaša kao vodeće sorte koja daje roze u velikim količinama za upotrebu i izvoz, proizvode i Cava vina.
RIAS BAIXAS
ČUJETE li naziv Bahus u imenu ovog regiona? Kako bilo, ovo je domovina španskog belog. U sred Galicije ovaj, može se reći - podregion, se dobro zaliva kišnicom i naglim temperaturnim promenama. Vodeća sorta je Albarino koja daje sjajnu aromatičnu voćkastu podlogu za fruto di mare. Ova se vina lako raspoznaju jer na svakoj buteljci obavezno piše: “Albarino” . Domoroci ovo vino rado mešaju i dobijaju interesantne proizvode sa ukusima bresaka, meda, kreča i vanile.
RUEDA
NEKADA se ovde proizvodilo isključivo šeri vino i to od sorte Palomino, ali je 70' došlo do krucijalnog zaokreta ka suvim osvežavajućim belim vinima od sorte Verdejo koja se povremeno ukršta sa grožđem Viura čija je postojbina u regionu Rioja ili sovinjon blanom. Dobijeni proizvod je lak, voćkast, suv i osvežavajuć. Ima ovde i crvenih vina, a prave se i ona pojačana.
JUMILLA
OTKRIĆEM novih sorti ovaj jugoistočni region napreduje ka vodećoj ulozi na iberijskom poluostrvu. Monestrell (Mourvedre) sačinjava 80% zasada dajući vina razigranog voćnog i začinskog karaktera. Dobar je u kombinaciji sa širazom i merloom pa su vina iz ovog regiona punog tela i ukusa šljiva i crnog voća, dok su rozei osvežavajući i voćkasti.
100 TOP ŠPANSKIH VINA
Crna: www.espavino.com/top_100_wines/top_wine_spain.php
Bela: www.espavino.com/top_100_wines/top_white_wine_spain.php