Brendiranje je mnogo više nego logo vina
- Tekst Dr. sci. Saša Vujić
- Objavljeno u Blog
-

Degustacija vina više ne može biti jedini put prodaje. Isticanje kvaliteta ili neke druge prednosti vina kako bi našli put do kupca nije jedini način. Svaka vinarija, a posebno mala vinarija treba da ima priču koja će se prilagoditi novom potrošačkom tržištu potaknutom iskustvima koju brendovi pružaju i pričom iza samog brenda. Zato treba da se razmišlja o imidžu, ali i o identitetu vinarije jer su to dva pojma koja se razlikuju.
Imidž je način na koji javnost vidi tj. percepira vinariju i njena vina. Upravljanje imidžom vinarije je „živ“ proces i treba ga usmeriti ka povećanju kvaliteta jačanjem odnosa sa njegovim kupcima, posrednicima i zaposlenicima. Potrebno je dodatno povećati zadovoljstvo kupaca, povezati se s ljudima i tako stvoriti svoje ambasadore brenda za koje je verovatno da će kupiti vino od vas online, vratiti se ponovo u posetu, pratiti vas na društvenim mrežama, reći svojim prijateljima, i obitelji o tome koliko je vaše vino sjajno.
Imidž se odnosi na celu vinariju tj. i na aktivnosti i manifestacije vinarije, na razne oblike komunikacije ali i na vizuelni identitet.

Foto: Pexels
Identitet obuhvata načine kojim vinarija želi sebe prikazati i gde želi da pozicionira svoje vino dok vizuelni identitet predstavlja jedan ili više znakova ili simbola koji potiču prepoznavanje vinarije kod potrošača vina. Da bi vizuelni identitet vina bio dobar i kvalitetan on treba da:
- Prenosi jedinstvenu poruku koja predstavlja nivo kvaliteta i vrednosti vina koje je u ponudi te vinarije;
- Prenosi poruku na drugačiji način tako da se razlikuje i ne može se zameniti sa sličnim vinom od konkurenata;
- Da utiče i na svest i na emocije i želje potrošača vina;
Identitet vinarije je jedan od načina kako vinarija nastoji da se razlikuje od konkurencije i da se na tačno određeni način pozicionira u svesti ciljnih potrošača.
Potrošači vina uspostavljaju veze sa određenom vinarijom, i smeštaju tu vinariju tj. vino na određenu poziciju u svojoj glavi na osnovu stvorene percepcije. Moguće je da drugi ljudi, ta ista vina ili vinariju percipiraju tj. vide u sasvim drugom svetlu. Od presudnog značaja na percipiranje stvarnosti su: senzorni ili čulni faktori, uključenje, te realni, odnosno psihološki i socijalni faktori uticaja.

Foto: Pexels
Senzorni faktori odnose se na pet čula koji ljudi imaju: čulo vida, sluha, mirisa, ukusa i dodira a odgovaraju im receptori: oči, uši, nos, usta i koža. Najčešći elementi percepcije su kod vida: boja, oblik i veličina. Kod sluha tempo i jačina, kod mirisa prijatni i neprijatni mirisi, kod ukusa slatko, slano i gorko, kod dodira mekano, hrapavo, glatko i vlažno.
U cilju ujednačavanja vizuelnih elemenata može se razmisliti i o teoriji boja, kao moćnom alatu za privlačenje pažnje na naše vino ili na naš letak. Ovde moramo biti veoma pažljivi i obazrivi kome se obraćamo i kakvo značenje ta boja ima u njihovoj kulturi.
Boje su te, koje privlače kupce da razmotre kupovinu sa web stranice. Boja na etiketama, katalogu, mogu značiti razliku, te naše vino učiniti elegantnima i vrednim, dok sa druge strane, pogrešno izabrana boja, zatim previše boja, kao i premalo boja mogu odbiti kupca i dovesti do toga da naše vino bude jednostavno nedovoljno privlačno. Boja menja percepciju svega oko sebe jer na takav način funkcioniše naš vid.

Foto: Pexels
Na primer, ako na etiketi znak vinarije okružimo drugim natpisima čija boja pripada istoj porodici, taj znak više ne „iskače", jer oko deluje tako da ih sve promatra zajedno. Oko primećuje ono što se razlikuje i primećuje kontrast - stoga prevelika količina npr. crvene boje djeluje upravo suprotno od crvene boje u manjim količinama. Važno je istaknuti da je kontrast najbolji prijatelj pri postizanju čitljivosti i privlačenju pozornosti.
Paleta boja koja se odabere za npr. katalog vina postiže najbolji uspehe kada se uzme u obzir profil onoga kome je namenjen, kao i stav i svrha samog kataloga, te potreba da vino izgleda što bolje.
Često se npr. roze vino reklamira ružičastom bojom, ali ako je podloga gotovo jednake ružičaste boje, onda je to vino jednostavno „nestalo" na stranici. Poznato je da boje mogu odražavati raspoloženja, i to treba uzeti u obzir kod odabira boja.

Foto: Pexels
Kroz komunikaciju sa javnošću, javnost saznaje za vinariju, za određeno vino, kvalitet vina, kao i o ukupnoj reputaciji vinarije, te stvara svoju percepciju o toj vinariji i o tom vinu. Kako bi vinarija bila uspešna, i kako ne bi izgubila tržišnu utakmicu mora biti sposobna da neprestano menja, dorađuje, popravlja svoju tržišnu strategiju, a time i imidž, jer konkurencija to isto radi.
Zapamtite, priča je okosnica marketinške strategije vinarije i treba da se usklađuje sa promenama u preferencijama potrošača i vinskoj industriji jer se ona stalno razvija. |