Kako se pravilno pije vino
- Tekst Danijela Stanimirović-Gavrilov
- Objavljeno u Vino i zdravlje
Želimir Bantić, specijalista farmacije i master medicine dugovečnosti i zdravog starenja
Sigurno ste nebrojeno puta pročitali savete o tome koja vina treba da izbegavate ako brojite kalorije, u koje doba dana je najbolje da pijete vino ukoliko vodite računa o svom zdravlju, kao i to da bi vino obavezno trebalo da pijete uz obrok.
Međutim, malo je poznato šta nam to vino zapravo čini ako ga pijemo na prazan stomak - pored toga što nas brže opija, kako tačno utiče na naše organe, kakve promene u nivou šećera izaziva, a kako nam remeti san ako ga ne pijemo na preporučljiv način. I koji je to, zapravo, preporučljiv način?
Upravo time se, između ostalog, bavio naš sagovornik - Želimir Bantić, specijalista farmacije i master medicine dugovečnosti i zdravog starenja, što je inače od pre nekoliko godina novi smer na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Želimir je, naime, pored brojnih drugih namirnica, na svojoj koži ispitivao i kakve promene u našem telu izaziva vino, i to u različitim okolnostima - preko dana na prazan stomak, uveče na prazan stomak, uz obrok bogat ugljenim hidratima, uz obrok pun vlakana i proteina i evo šta nakon svega toga kaže.

Foto: Pexels
- Iako u svetu postoji dosta radova na tu temu, kod nas niko nije radio takva istraživanja i jednostavno sam želeo, za početak, da na svojoj koži potvrdim kakve promene u telu izaziva konzumacija vina. Ono što su pokazali moji testovi jeste da ako se vino pije na prazan stomak u toku dana, onda alkohol u njemu dosta optereti jetru. On tada brzo prolazi kroz želudac i ulazi u tanko crevo, čime brže stiže i u cirkulaciju, u krv. A što su veće koncentracije alkohola u krvi, jetra se više brani da zaštiti organizam, da ga detoksikuje i onda dolazi do većih oscilacija šećera u krvi. A mi onda često u takvim situacijama osećamo i neke simptome poput pada šećera, energije, malaksalosti i drhtavice. I to pričam o zdravim osobama, a kod onih koji imaju dijabetes, koje su na insulinu, sve je još izraženije – objašnjava Želimir za naš portal.
On napominje da se ovakva posledica u telu dobije nakon što se popije i samo jedna čaša vina na prazan stomak, a što je broj čaša veći, šteta je samo veća. Na merenjima koje je on na sebi radio šećer se posle dva sata od ispijanja vina vraćao u normalu, s obzirom na to da je on zdrava osoba, ali su u međuvremenu beležene oscilacije šećera, veće nego što bi trebalo, a to, kako kaže, stvara metabolički stres u organizmu.
Najveći problem, prema njegovim rečima, dešava se kada se vino pije uveče, pred spavanje, i to na prazan stomak.
- Tu dobijamo dva problema. Pored toga što tada u toku spavanja može da dođe do hipoglikemije, odnosno pada šećera u krvi, alkohol takođe narušava kvalitet sna i njegovu arhitekturu, odnosno remeti faze spavanja. Tada dolazi do fragmentacije sna, kada se osoba budi u toku noći, a kod onih koji imaju nesanicu ili lak san, kod njih je taj uticaj konzumiranja alkohola pred spavanje još veći. Telo tokom spavanja tada ne može da se oporavi, niti regeneriše i sav metabolički otpad koji se stvori u organizmu tokom dana mi još zatrpamo time da radimo detoksikaciju alkohola noću. Sve to jako opterećuje organizam – navodi naš sagovornik.

Foto: Pexels
Njegova teza nije da se vino, kao alkohol, zabrani, niti da ljudi ne uživaju u stvarima koje vole, nego da nauče kako da to zdravije rade. A to bi za početak značilo, kako kaže, da se vino pije u prvoj polovini dana, uz ručak ili odmah posle ručka.
- Ako se već pije uz večeru, to treba da se završi četiri sata pre spavanja. Pritom, večera treba da bude lagana, sa dosta salate ili povrća i sa proteinima. Na taj način se obezbeđuje i stabilnija glikemija i mirniji san. Ipak, uvek bih pre preporučio da se konzumira uz ručak jer će se ako ne konzumiraju alkohol pre spavanja, ljudi ujutru buditi odmorniji i naspavani – ističe Želimir.
On je ovom prilikom objasnio i kojim tačno redosledom namirnice u jednom obroku treba da se unose u organizam. I on taj redosled preporučuje uvek, i kada se ne konzumira vino, odnosno bilo koji alkohol, a pogotovo uz konzumaciju. Najpre, prema njegovim rečima, treba pojesti neku salatu ili povrće, pa onda proteine i masti, pa tek onda ugljene hidrate – ako se već unose. Na taj način, ukoliko se uz obrok konzumira vino, usporava se skok alkohola u krvi, a što je manji skok alkohola, manji je i metabolički stres. Odnosno, jetra na taj način ravnomerno i polako detoksikuje alkohol iz krvi i uspeva da održi glukozu stabilnom. A Želimir je objasnio i zašto je ovaj redosled bitan:
- Ljudi mogu da zamisle naš želudac kao jedan lavabo, a cev iz lavaboa da zamisle da je tanko crevo. I sve ono što uđe prvo u lavabo ide prvo i u crevo. Ako vlakna prvo uđu u naš organizam, ona usporavaju pražnjenje želuca i prolazak hrane iz želuca u tanko crevo. A zašto nam je bitno da hrana polako prolazi – zato što na taj način vlakna usporavaju razgradnju skroba i apsorpciju glukoze i zato što se tako sprečava da glukoza naglo uđe u krvotok kroz tanko crevo, odnosno sprečava se veliki skok šećera u krvi. A što imamo manji skok šećera u krvi, manji je i skok insulina. A što je manji skok insulina, manje imamo inflamacije i više smo metabolički fleksibilniji. Ljudi koji imaju konstantno povišen insulin, teže mršave, više se goje, imaju problem sa energijom, fokusom itd.

Foto: Pexels
Naš sagovornik ističe da je poseban problem ako se vino pije uz ugljene hidrate. Tada se, kaže, izlučuje mnogo insulina da bi se šećer vratio u normalu ili se sav višak šećera, glukoze pretvara u masno tkivo. Pritom fruktoza, kako kaže, ima deset puta goru metaboličku posledicu. Fruktoza se metaboliše u jetri i u većim količinama može povećati stvaranje masti.
- Visok šećer u krvi uzrokuje i glikaciju, odnosno lepljenje glukoze za sve proteine u krvnim sudovima i ćelijama, čime se narušava njihova struktura i postaju disfunkcionalni. Recimo, dešava se propadanje naše kože ili unutrašnjih organa koje mi ne vidimo. A mi to sve možemo da izbegnemo ili da usporimo ako pravilno jedemo, a to znači prvo salata ili povrće, pa proteini, pa masti i na kraju šećeri – napominje Želimir, koji je, inače, u želji da se po završetku studija bavi i savetovanjem u ovoj oblasti, osnovao Akademiju zdravih navika jer je u praksi zaključio da lekari i farmaceuti za to najčešće nemaju vremena zbog broja pregleda i pacijenata.
On ističe da ukoliko neko godinama ne primenjuje ove navedene principe zdrave ishrane, unoseći pritom alkohol na prazan stomak, ili mimo obroka, i uz veliku koncentraciju ugljenih hidrata, a bez unošenja velike količine vlakana na početku obroka, to može doprineti razvoju insulinske rezistencije i metaboličkih poremećaja koji dugoročno povećavaju rizik od dijabetesa.
- Danas sve više mladih ima insulinsku rezistenciju, u stanju su povišenog insulina, kada pankreas ne stiže da odmori. Tako da je ključno da smo uobročeni, da je razmak između obroka oko tri, četiri sata i da se obroci sa dosta vlakana pravilno unose. A ako se uz to popiju jedna-dve čaše vina, one onda neće dovoditi do velikih oscilacija šećera – zaključak je našeg sagovornika na kraju razgovora za Vino.rs. |














