Osnovan Dan kratošije, jedne od 16 vodećih svetskih sorti

  • Objavljeno u Vesti
Predsednik Crne Gore, Jakov Milatović, održao je pozdravni govor na otvaranju manifestacije Dan kratošije u vili Gorica Predsednik Crne Gore, Jakov Milatović, održao je pozdravni govor na otvaranju manifestacije Dan kratošije u vili Gorica

U Podgorici je 24. aprila 2025. godine potpisana deklaracija kojom je proglašen, a ujedno i održan prvi Međunarodni dan kratošije, čime je učinjen krupan korak da Crna Gora postane sinonim za zemlju vina. 

Ovo je u kratkom pozdravnom govoru u vili Gorica podvukao Predsednik Crne Gore, Jakov Milatović, uz prisustvo zvanica, diplomatskog kora, brojnih naučnih radnika, vinara, medija, kao i glavnih pokretača i organizatora manifestacije, članova Evropskog reda vinskih vitezova OEVE – Legatura Crna Gora u saradnji sa kompanijom 13 jul Plantaze i Biotehnickim fakultetom  koji je predstavljala prof. dr. Vesna Maraš.

kratosija 372
Mitja Drobnič, izaslanik magistra generalisa (velikog majstora) Evropskog reda vinskih vitezova i prof. dr. Vesna Maraš u društvu Predsednika Jakova Milatovića

Pod pokroviteljstvom Predsednika Republike, 24. april kao Dan kratošije je uspostavljen i ubuduće će se slaviti kao dan najstarije i verovatno najznačajnije crnogorske sorte. Ona, osim što predstavlja deo kulturnog nasleđa i poljoprivredne tradicije, ujedno je roditelj brojnih autohtonih sorti čime je izuzetno značajna za razvoj i evoluciju crnogorskog sortimenta i vinarstvo uopšte jer se pod imenom zinfandel, primitivo, crljenak kaštelanski (tribidrag), gaji širom sveta, naglašeno je u uvodnim izlaganjima Mitje Drobniča, izaslanika magistra generalisa Evropskog reda vinskih vitezova a posebno kroz reči cenjenog vinara i Prokonzula vinskih vitezova Ljubiša Krgovića.

kratosija 434
Prokonzul vinskih vitezova, vinar Ljubiša Krgović

- Za mene uvek bila dilema šta je starije, kratošija ili Crna Gora? - retorički se zapitao Krgović. - Crnojevići su u Mletke izvozili vino od kratošije sa oboda crnogorskih planina od Albanije do Ostroga, ali i iz Veljih vinograda kod Budve koji se dan-danas tako zovu, kao i sa drugih lokacija na crnogorskom primorju. Otud se kratošija pominje u 261. poglavlju Budvanskog statuta iz 1.426. godine i narodnim pesmama. Otud kratošija sa vrancem na prvoj Svetskoj izložbi u Parizu gde je kraljevina Crna Gora bila vrlo zapažena sa svojim vinima.

Čak 29 poglavlja u pomenutom Statutu posvećeno je proizvodnji vina i kratošiji što neizostavno ukazuje na njen značaj i zašto je u fokusu brojnih istraživanja tokom vekova, objašnjava prof. dr. Vesna Maraš navodeći da u crnogorskom sortimentu dominiraju crne vinske sorte sa 70% učešća. Belih je 23%, a ostalo su stona grožđa. Autohtone sorte zauzimaju 86% površina gde 97% proizvođača uzgaja sortu vranac, a polovina njih i kratošiju.

kratosija 444
Prof. dr. Vesna Maraš, ispred Biotehničkog fakulteta u Podgorici

Kratošija je bujna i prinosna sorta koja daje pitka, sveža, harmonična vina sa 10% do 14% alkohola i oko 8 gr/l kiselina. Vino se radi sortno ili u kupaži sa vrancem, ali je i nezaobilazni sastojak crnogorske loze (rakije).

 - Mitar Plamenac 1891. godine pominje gajenje kratošije sa dva biotipa u Crmnici, ona biva predstavljena u jednoj ampelografiji 1909. godine, dok posebno treba istaći Dalmatinsku ampelografiju Stjepana Bulića koja opisuje kratošiju pod raznim sinonimima iz devet crnogorskih opština. Ističe da se gaji i u Hercegovini a da je verovatno iz Crne Gore prenesena u Dalmaciju. No, pre svega treba pomenuti crnogorskog akademika Marka Uličevića koji u svom delu još 1959. tvrdi kako je kratošija najstarija crnogorska sorta sa arealom gajenja 100 do 150 km - uvodi nas u naučni deo priče prof. Maraš.

kratosija 394

Ljubomir Pejović sa Poljoprivrednog instituta je sa Markom Ulićevićem izvršio kolekcionisanje svih 17 biotipova kratošije pronađenih širom Crne Gore i oni su 1985. podigli kolekcioni zasad koji je bio baza za utvrđivanje varijabilnosti populacije sorte kratošije i vrednosti njenih pojedinih biotipova.

Početkom 21. veka slede savremena istraživanja uz primenu genomskih tehnologija da se utvrdi koje sve genetsko nasleđe loza postoji u Crnoj Gori. Institutu za vinovu lozu u Italiji poslate su crnogorske sorte koje se u literaturi vode kao autohtone i pokazuje se da vranac, krstač i žižak imaju originalni DNK, a da je kratošija identifikovana kao primitivo, zinfandel i crljenak kaštelanski. U istom radu 2008. godine utvrđeno je da su vranac i kratošija u bliskoj genetičkoj vezi.

kratosija 449
Sedam kratošija na ponos Crne Gore

Daljim istraživanjem 70 starih čokota sa raznih područja Crne Gore uključujući i 17 pomenutih biotipova, izveden je zaključak da se Crna Gora može smatrati zemljom poreklom kratošije i polaznom tačkom njenog daljeg širenja. A kako bi se utvrdilo koje sve genetsko nasleđe postoji na ovdašnjim vinogradarskim područjima, kompanija 13 jul Plantaže potpisuje protokol o saradnji sa Institutom za vinovu lozu i vino iz Španije. Analizirano je više od 500 čokota starosti od 50 do 300 godina i dobijeni su fascinantni rezultati jedne genetski povezane porodice u čijem srcu je kratošija što vinogradarsku Crnu Goru svrstava rame uz rame sa najelitnijim vinskim destinacijama.

Pre degustacije vina ove sorte od sedam različitih proizvođača koliko je na „brzu ruku“ pronađeno u prodaji, nova naučna otkrića vezana za kratošiju i vinarstvo izneo je prof. Miodrag Grbić sa Western Ontario univerziteta u Kanadi.

kratosija 463
Miodrag Grbić sa Western Ontario univerziteta u Kanadi

Priča je to o „majci“ svih kratošija, staroj biljci pronađenoj u Lješanskoj nahiji i istraživanju potpomognutom od strane ministarstava nauke i poljoprivrede, Plantaža, Instituta za vino i vinovu lozu i Crnogorske akademije nauka. 

- Svi mi ovde u sali imamo po 22.000 gena što je 7.000 gena više nego vinska mušica, a svi ti geni predstavljaju naš genom. Ljudska evolucija se vidi kroz brzinu sekvenciranja genoma a ona raste neverovatnom brzinom - zainteresovao je prisutne prof. Grbić pa se za tren vratio u istoriju.

Podaci iz 2006. godine govorili su kako je vinova loza kultivisana pre 6.000 godina u Gruziji i Jermeniji ali su kineski naučnici pre tri godine sekvenciranjem 3.000 genoma vinove loze dokazali da se to desilo znatno ranije, pre 11.000 godina u paleolitu. Taj prvi razvoj poljoprivrede desio se u regionu Bliskog istoka odakle poljoprivrednici prenose vinovu lozu, prvo na Balkansko poluostrvo, gde se nalazi najstarija grupa vinove loze u Evropi. Potvrdu daje i sekvenciranje genoma tih prvih poljoprivrednika sa Lepenskog vira koji su lozu doneli a koje je upravo u toku dok su istraživanja u saradnji sa Plantažama i Vesnom Maraš krenula pre desetak godina.

kratosija 299
Ćemovsko polje, najveći monolitni zasad vinove loze u Evropi

Genotipizirano je 512 uzoraka što predstavlja najveće genomsko istraživanje u istoriji Crne Gore čime je stvorena baza za održivi razvoj 21. veka. Uzorci su uzeti širom države a rezultati fascinantni jer pedigre vinove loze ovde pokazuje sličnu genetsku strukturu kao pedigre najpoznatijih vinskih regiona. U Bordou je kaberne fran majka ili otac svih sorti, u Burgundiji je to pino noar koji se ukrštao i davao nove sorte, a u Crnoj Gori je kratošija dala više od 20 sorti kojima je bila otac ili majka. Utvrđeno je da je ona otac vranca dok je majka gotovo istrebljena sorta duljenga koje je nađeno svega šest biljaka a u svojoj kolekciji doneo ju je Marko Uličević.

- Determinisali smo i nekoliko genotipova sorte lisica uz 51 sortu vinove loze nepoznatu za nauku što je osnova za budućnost crnogorskog vinarstva za sledećih 150 godina - kaže Grbić pa dodaje kako se uzimajući uzorke, ekipa igrom slučaja zadesila u manastiru Ostrog gde se nalazi crna rozaklija.

kratosija 304
Ogledni vinograd "Plantaža" u Ćemovskom polju

To je loza sa groba svetog Vasilija Ostroškog za koju kruži podatak da potiče iz 1672. godine. Proučavanje ukazuje kako je ona rezultat ukrštanja stone rozaklije i sorte volovnik nađene odmah ispod manastira, što otvara mogućnost teoriji kako je ptica donela seme i da je biljka nastala iz semena, a ne iz reznice što je krajnje neobično.

- Za sada najstarija sorta vinove loze u aktivnom gajenju je ona u Mariboru ali prema pisanim podacima jedna od najstarijih živih loza je ona Svetog Simeona sa Hilandara. Molili smo da nam daju uzorak pa kako to za sad nije ispunjeno uzorak smo uzeli iz Podgorice, uradili sekvencu i to jeste nepoznata sorta vinove loze sa krajnje interesantnim genotipom. 

U odnosu na ukupan broj sorti kojih na svetu ima oko 10.000, svega 16 njih se gaji na više od 50% površina pod lozom a jedna od njih je kratošija. Ili kaštelanski crljenak, primitivo ili zinfandel sa kojim je još Marko Uličević i bez genetskih podataka primetio veliku sličnost. 

kratosija 309
Ispred Nacionalne kolekcije Plantaže u Ćemovskom polju

- Najnovijim sekvenciranjem genoma kratošije metodom long range sequency pokušavamo da odgovorimo odakle su primitivo i zinfandel stigli u Italiju i SAD. DNK poslat iz Italije i Hrvatske jasno pokazuje kako je kratošija iz Crne Gore prenesena u Italiju a da se crljenak ili tribidrag širio duž Jadranske obale u Hrvatsku. O poreklu zinfandela, metoda govori da je sorta stigla direktno u Ameriku iz Crne Gore ali nažalost to ne mogu trenutno da potvrdim jer je genom zinfandela iz Amerike najlošije sekvenciran te moramo to ponovo da uradimo - završava Grbić. 

Kao sledeći korak najavio je Predsednik Milatović inicijativu za usvajanje deklaracije o proglašenju Crne Gore Zemljom vina koju će uputiti crnogorskoj Skupštini, a da je taj pravac ispravan govori pravi talas upečatljivih svežih belih vina. Uprkos globalnim klimatskim promenama Crna Gora se može podičiti dobrim sovinjonom, šardoneom, ali i vrednim udelom autohtonih sorti u kupažama dok je priča o kratošiji dobila zlatni ram tokom obilaska nekoliko izuzetnih vinarija u okolini Podgorice koje se diče i ovom sortom. 

kratosija 128
Kratošija Zenta Vučinić dostupna i u srpskim vinotekama

Vinarija Zenta Vučinić, kapaciteta do 100.000 litara, među prvim je privatnim vinarijama Crne Gore od 2004. godine. Podrum ukopan 25 metara u brdo Trijebač iznad Podgorice čuva svežinu vina od oko 15.000 čokota na obodu Duklje gde se Zeta uliva u Moraču. Osim vranca, kabernea i rozea od njega, šardonea i kratošije koja se savršeno slaže sa japracima, sarmama od raštana, nudi sočnu i osvežavajuću Malvasiju aromatika iz berbe 2022.

kratosija 226
Stetoskop zamenio ručnom muljačom, dr. Goran Radević, Radević Estate

Radević Estate kapaciteta oko 40 tona je nova vizija crnogorskog vinarstva, raskošni, elegantni posed u nepatvorenoj prirodi. Dr. Goran Radević se posle rada na četiri kontinenta vratio pradedovini. Prva „garažna“ berba 2009. godine završila je na Menhetnu gde se i danas prodaju pojedina vina od vranca, širaza i šardonea.

kratosija 267
Kratošija okupila Balkan za stolom, bračni par Todić (vinarija Doja), Galina Niforu osnivač BIWC ocenjivanja, i Pol Robert Blum, vinski trgovac i sudija u prvom planu

Za „regionalni“ oranž od sorti traminac, malvazija aromatika, bela tamjanika i žižak, vlada pomama. Beli porto, rakije, liker od nara i zasad 36 stonih sorti sa rumbom iz Južne Afrike gde su zrna veličine kajsije, samo su put do aktivacije pećine u kojoj bi sin Luka, inače tehnolog, možda u budućnosti pokrenuo šampanjsko odeljenje.

kratosija 329
Vina Plantaža i Starog Podruma u malom prstu, Bojan Gašović

Kratošija Plantaže svakako je jedan od najboljih primera ove sorte. Oko 43 hektara zasada stari su 20 do 25 godina, vino se radi samo iz najboljih berbi a to su uglavnom neparne, 2017/19/21. Pa i 2022 je bila odlična, otkriva direktor prerade grožđa i proizvodnje vina Bojan Gašović.

kratosija 900
Šipčanik, aerodromski podrum Plantaža koji oduzima dah

Ali pored sjajnih vina Plantaže degustiranih u Starom podrumu, eksperimentalnog ali fascinantnog mladog probusa ispijenog u ekskluzivnom prostoru nekada podzemnog aerodroma, sad podruma Šipčanik, a koji će za tri-četiri godine biti impozantno vino, pažnju je privukao zasad Nacionalne kolekcije posađen 2016. godine.

kratosija 951
Probus Plantaža je čudo za budućnost, ali Kratošija sad čini razliku

Tu se nalaze brojne poznate i nepoznate sorte sa područja Crne Gore, a rezultat su projekta identifikacije kad je pod vođstvom prof. Vesne Maraš uzorkovano 476 uzoraka od kojih je 101 identifikovan kao kratošija uz 51 nepoznat u bazi podataka. Trenutno im se ispituju osobine, u pogonu za mikrovinifikaciju rade eksperimentalna vina. Ima dobrih rezultata kod crnog grožđa a uzbuđenje je veliko oko duljenge, majke vranca. Radi se i na otpornim pi-wi sortama, zasad ih je sedam.

kratosija 473
Keković Estate, vinska priča u punom zaletu

Vinarija Keković Estate, kapaciteta 40 - 50 hiljada litara, u Novom Selu kraj Danilovgrada, osvetljena raznobojnim svetlima posebno atraktivno izgleda u sumrak. Na bazi podruma kupljenog 1979. godine više puta je dograđivana a lepe degustacione sale uz vrhunski eno-gastronomski doživljaj uskoro će ponovo na kompletno renoviranje.

kratosija 480

Naime, planira se izgradnja vinsko-turističkog kompleksa sa spa centrom i destilerija. Tradicionalni penušavci iz berbe 2022 od sorti žižak, te crveni i roze od kratošije, samo što nisu, dok zasadi maslina rastu iz dana u dan. Perjanica, crvena kupaža vranca i kabernea Radovan, kratošija sa AWC zlatom, sjajan sovinjon i šardone, novi zasadi na 630 metara nadmorske visine, delovi su slagalice koja je vinariji posle samo tri godine donela više od 40 međunarodnih zlatnih i drugih medalja. Bonus je dobro posećena Škola vina koja radi već neko vreme. 

kratosija 572
Patrimonio Estate, složna potera porodice Brnović za svežim belim vinima bez mane

Patrimonio Estate kapaciteta oko 220.000 litara kraj sela Bobija ne želi da se takmiči luksuzom eksterijera ni enterijera namenjenog vinskim turistima, već bitku za svežinu belih vina vodi vrhunskom tehnologijom i enologijom u kojoj kiseoniku nema mesta osim ukoliko vino nije u velikim Pozvek bačvama od slavonskog hrasta.

kratosija 694

Polovina poseda od šest hektara debelog humusa je zasad pod lozom a sade se šardone i malvasia di candia od koje nastaje Malvasija Virgo 2023 visokih kiselina sa divnim citrusima. Meandar je zelenkast, neobičan, pun i vrlo mineralan sovinjon, barikirani šardone Terra Santa očarava tropskim voćem i citrusima. U Kolomat vrancu 15% kabernea daje ozbiljan doprinos. I dok čamac na ulazu u posed asocira da je Skadarsko jezero blizu, vizije idu dalje i već se naslućuje mesto restorana i pedesetak smeštajnih jedinica.

kratosija 774
Lepota čestitosti nepatvorene prirode uz crnu tamjaniku, vinarija Marković

Vinarija Marković proizvodnje do 20.000 boca ne počiva na vekovnom nasleđu, naprotiv, ali ono što su u čudesno zelenoj udolini daleko od puta za Cetinje načinili otac i sin Vesko i Nikola, podseća na biblijski raj. Savršen mir, pesma ptica, luksuzne degustacione i restoran sale, četiri smeštajne jedinice sa bazenom, krivudavi tunel-vinski podrum sedam metara ispod zemlje, mnoštvo neobičnih artističkih predmeta i slika koji simbolišu duhovni i svetovni sustav Crne Gore.

kratosija 872
Eno-gastro poezija uz koncert u vinariji Marković

Uz vrhunska vina i hranu te koncert akademskih umetnika, redak je to hedonistički doživljaj. Na dva hektara Aćimovići uzgajaju tamjaniku, ali i crnu tamjaniku iz Bukova i pino noar što gotovo niko u Crnoj Gori ne radi. Bela vina fermentišu u drvetu iz koga izvuku ono najbolje ne remeteći svežinu, takav je sovinjon Eshaton sa 14,8% alkohola dok Tamjanika visokim kiselinama ostavlja sočan utisak baš kao i topli ali lepršavi širaz. 

Vinariju Krgović nismo posetili ali nam je Bojan Krgović ponudio letnju Arhonto malvaziju, prvu iz njihovog podruma, dok će novi roze provansalskog stila biti od sorti sanđoveze, čubrica i marselan. A da svima bude jasno na etiketi kratošije iz berbe 2019 stoji Primitivo de Montenegro. Da svako na svetu razume.  |

kratosija 539
Keković Dejan, vlasnik vinarije Keković

Značaj Dana kratošije

Dejan Keković, vinar, vinski vitez i jedan od organizatora Dan kratošije, tvrdi da je to dobar početak koji će postati velika stvar. Ali za nekih 10, 20 pa i više godina.

- Jako je malo zasada sorte, zato kratošiju prvo treba posaditi, no važno je krenuti. U vinariji Keković je sadimo ali smo proizveli svega 1.000 boca. Pre 100 godina vinograda je u privatnom vlasništvu bilo ukupno 1.150 hektara, uglavnom kratošije. Sada je tri-četiri puta manje jer kad su Plantaže podigle Ćemovsko polje, mali proizvođači su napustili vinograde i sorta je praktično izumrla. Za sad ne postoji udruženje uzgajivača te sorte ali kreće promocija i ta posledica promocije teraće ljude da je sade. 

Foto: Slobodan Vidović

nazad na vrh