Terroir kao hemijski i biološki potpis vina

Terroir kao hemijski i biološki potpis vina

Šta je to zapravo teroar, pojam koji se sve više pominje kao ključni parametar definisanja određenog vina i potencijalna odrednica njegovog  kvaliteta.

Šta čini teroar (terroir), može li se izmeriti? Koliki je njegov značaj recimo za tamjaniku, može li se menjati ili makar kontrolisati i ima li uticaja na predikciju budućih vina? Koliki je značaj originalnih faktora teroara uključujući autohtone kvasce u cilju očuvanja aromatskog profila vina? Koja se vina mogu zvati terroire vina?

Prema definiciji Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), teroar predstavlja interakciju između fizičkih i bioloških faktora sredine, vinove loze i ljudske prakse, koja se manifestuje kroz specifične karakteristike proizvoda poreklom iz tog prostora. Ova definicija jasno naglašava da teroar nije zbir izolovanih elemenata, već funkcionalni sistem.

U širem agroekološkom smislu, on obuhvata: klimatske faktore (temperatura, solarno zračenje, padavine), osobine zemljišta i režim vode, sortu i njen genetički potencijal, agronomske i enološke prakse, te mikrobiološku zajednicu vinograda i podruma.

vinarija Ivanovic164 00071

Ključno je, međutim, razumeti da svi ovi aspekti dovode do dinamičnog biološkog i hemijskog odgovora vinove loze, u kojem centralno mesto zauzimaju sekundarni metaboliti.

Dakle, ako teroar želimo da razumemo i definišemo, moramo ga posmatrati tamo gde je najprecizniji: u hemijskom sastavu grožđa i vina, u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu sekundarnih metabolita, kao i u senzornoj interpretaciji tih podataka. Teroar nije metafora – on je merljiv i predstavlja hemijski zapis mesta, klime i godine.

Temperatura, svetlost, režim vode i stres u različitim fenofazama direktno utiču na intenzitet i pravac sinteze sekundarnih metabolita, fenolnih i aromatičnih jedinjenja. Delovanje ovih faktora je međusobno uslovljeno i ne može se striktno razdvojiti.

Temperatura predstavlja jedan od ključnih regulatora sinteze sekundarnih metabolita. Povišene temperature u kritičnim fenofazama – naročito tokom cvetanja, zametanja bobica i sazrevanja – direktno utiču na promenu metaboličkih tokova u vinovoj lozi. Posledica nije samo ubrzano sazrevanje, već izmenjen aromatski i fenolni profil, često sa smanjenom kompleksnošću i pomerenim odnosom pojedinih grupa isparljivih jedinjenja.

Botunjac 024 00061

Svetlost, a naročito UV zračenje, takođe utiče na koncentraciju brojnih aromatičnih i fenolnih jedinjenja u vinovoj lozi. Ona predstavljaju suptilan, ali veoma precizan odgovor na kvalitet i kvantitet sunčevog zračenja u određenim fenofazama razvoja bobice grožđa, kao i na sortni identitet.

Režim vode ima jednako važnu ulogu. Vitis vinifera je relativno otporna na sušu, ali stres izazvan dostupnošću vode može značajno da utiče na njene fiziološke i biohemijske procese. Umereni vodni stres može stimulisati sintezu određenih aromatskih jedinjenja i time doprineti kompleksnosti, dok u slučajevima intenzivnijeg stepena stresa dolazi do sinteze aromatičnih organskih jedinjenja koja prvenstveno imaju zaštitnu ulogu od oksidativnog stresa, ali u aromatskom smislu daju specifičnost i jasnu indikaciju stanja sredine.

Istraživanja sprovedena na tamjanici beloj, pokazala su da aromatski profil ove sorte značajno varira između berbi koje su se odvijale u sezonama sa izrazito različitim temperaturnim režimima. Analize isparljivih aromatičnih supstanci ukazale su na to da je sinteza sekundarnih metabolita bila snažno zavisna od temperaturnog stresa u pojedinim fenofazama razvoja bobice.

Vinarija Daorson 022 C

U godini sa velikim brojem temperaturnih ekstrema tokom perioda intenzivnog porasta i sazrevanja uočen je izmenjen odnos terpenskih i seskviterpenskih aromatskih jedinjenja, što je direktno uticalo na senzornu interpretaciju vina. Nasuprot tome, berba sa umerenijim temperaturnim uslovima pokazala je kompleksniji aromatski profil, sa jasnije izraženim sortnim karakterom. Ovi rezultati potvrđuju da teroar nije samo prostorna, već i vremenska kategorija, koja se menja iz berbe u berbu.

U savremenom vinogradarstvu teroar se aktivno oblikuje. Odabir sorti, upravljanje krošnjom, regulacija prinosa, izbor tipa i vremena rezidbe, kao i efikasno navodnjavanje, predstavljaju alate kojima se teroar moduliše.

Cilj ovih intervencija jeste postizanje maksimalnog enološkog potencijala grožđa, definisanog kroz stabilan i prepoznatljiv aromatski profil. Upravo se ovde briše granica između prirodnog i ljudskog faktora: teroar se oblikuje u njihovoj interakciji i sadejstvu.

Bez poznavanja kvalitativnog i kvantitativnog sastava sekundarnih metabolita, pojam enološkog potencijala grožđa ostaje nedorečen. Aromatski profil, kao proizvod metaboličkih puteva, nije zbir senzacija, već posledica jasno definisanih hemijskih parametara.

Imperator berba 2020 34

Autohtona mikrobiota – kvasci i drugi mikroorganizmi prisutni na grožđu i u vinogradu – predstavljaju često zanemaren, ali ključan deo aromatskog profila vina. Njihova aktivnost tokom fermentacije dodatno oblikuje senzornu interpretaciju porekla.

Razumevanje ovih vrednosti omogućava: precizno definisanje potencijala lokaliteta, odnosno teroara, sagledavanje ekspresije sorte u uslovima određenog teroara, prilagođavanje tehnologije vinifikacije sa ciljem očuvanja primarnog aromatskog profila.

U procesu vinifikacije upravo ti parametri moraju biti prepoznati, zaštićeni i izneti kao primarne komponente identifikacije teroara, a ne potisnuti tehnološkim intervencijama.

Vina proizvedena uz minimalne intervencije, sa očuvanom autohtonom mikrobiotom, s pravom mogu nositi naziv teroar vina, jer reflektuju ne samo hemijski, već i biološki identitet lokaliteta.

vinarija marjanovic 003

Karakterizacija teroara zahteva preciznost, kontinuitet i multidisciplinarni pristup. Hemijska analiza, agronomija, enologija, mikrobiologija i senzorna analiza ne mogu delovati odvojeno. Teroar se ne dokazuje jednim parametrom, već se prati, meri i interpretira kroz vreme.

U tom smislu, on nije filozofska kategorija, često opisana kao duh mesta ili energija tla, već agronomsko-biohemijski fenomen, čitljiv u proizvodima sekundarnog metabolizma i potvrdiv analitičkim i senzornim parametrima.

Foto: Slobodan Vidović
nazad na vrh