Slovenački trijumvirat u Galeriji Vukoje
- Tekst Nenad Basarić
- Objavljeno u Reportaže
U Beogradu je tokom tri dana Vinski klub Vukoje ugostio tri zanimljive slovenačke vinarije Štekar, Albiana i Steyer, od kojih su dve bile učesnici ovogodišnjeg Grand Tastinga.
Degustacije su privukle pažnju brojnih vinskih profesionalaca koji su u društvu ljubaznog domaćina Radovana Vukoja i gostujućih slovenačkih vinara imali mnogo toga da probaju, komentarišu, trako da će možda neka od ovih vina i veoma brzo na srpsko tržište.
Jure Štekar je doneo vina i priču prve, pre petnaestak godina organski sertifikovane u Goriškim Brdima vinarije Štekar, iz sela Snežatno. A sad svi, pa čak i veliki vinari idu u tom pravcu. Zatravljeni vinogradi, isključivo spontane fermentacije, nefiltrirana i nebistrena često duže macerirana ali veoma vešto uz pomoć prirode složena vina, to je ono što smo osetili u sivom pinou, malvaziji, rebuli a potom i u crvenom, uglavnom internacionalnom sortnom segmentu nekih dvanaestak etiketa koje su predstavljene.
.jpg)
Jure Štekar doneo arome ranine i dugih maceracija u klub Vinske galerije Vukoje
Sa 15 hektara proizvede se oko 60.000 boca dok je konačni cilj 100.000. Četiri linije vina nose imena dece Oliver, Filip, a uz bazičnu tu je i linija Hiša (kuća) što daje na znanje da je reč o krajnje porodičnoj vinariji gde se tradicija poštuje. Da se Jure ne šali govori i novih 15.000 čokota koje se sprema da sadi uprkos tome što se događa da sa 2.500 loza ubere svega 700 litara vina, a malvazije ako bude kilo na čokotu, osmeh je već širok.
Malvazija Oliver je iz bačve i još bez etikete ali filozofija je tu. „Friško“ vino sa 24 sata maceracije da se dobiju tanini kao prirodni konzervans i osam meseci francuskog drveta. Sjajno je uz nežni dodir mente u završnici!
- Mnogo izvozimo po celom svetu do Amerike, Japana, Izraela… – kaže Jure – a želje su razne. Neki hoće duge maceracije, Skandinavci bez toga neće da čuju za vina. Ali i tu postoji štos, kroz razne berbe negde povećaš, negde smanjiš uticaj maceriranja. Mi dosta radimo vinski turizam i dolazi mnogo Skandinavaca, kažu lepo je što radite ekološka vina ali prečista su vam! Imam iz linije Filip vino sa dva meseca maceracije ali isparljivih kiselina nema i to im fali.
Bazična linija Štekar vina macerira 14 dana, ali kako sad ljudi više vole „friško“ i tu ima prilagođavanja. Pogotovo što je trend u Sloveniji da se sve više piju vina bez alkohola.
.jpg)
Može malvazija Štekar i bez duže maceracije biti upečatljiva a tajna u drugačijoj rezidbi?
Radi Štekar i pet-nat i penušavce a uglavnom se u bocama smenjuju rebula boje starog zlata iz vinograda starih i preko šest decenija, malvazija, sivi pino, većinom dve nedelje maceracije. Samo su starost vinograda, hrast, akacija i odležavanje različiti. Neka su vina nefiltrirana, neka bez dodatog sumpora.
Za kraj belih vina usut je Emilio, tokaj friulan nazvan po pradedi koji je krenuo saditi lozu da bi otac Jurin radio par hiljada boca daleke 1987. godine.
Roze od merloa nismo probali ali svež kaberne 2024 iz inoksa jesmo. Redom idu kaberne, merlo, kaberne fran sa 15,5% alkohola koji nikome ne smeta, naprotiv, a kog sade sve više. Lepa, pitka, nenametljiva vina sa oko 30 dana maceracije i dve godine odležavanja u drvetu. Veliko finale je Merlot 2019 Limited Edition koji radi petnaest slovenačkih i desetak italijanskih vinara.
Jedan Francuz, vlasnik izuzetno vrednih vinogradaraskih položaja u Burgdundiji, a smatrajući da se dobra lokalna crvena vina u Sloveniji previše jeftino prodaju, predložio je vinarima da urade taj Limited Edition. Svaki po 300 boca koje će se prodavati na aukciji u dobrotvorne svrhe. No sve što se van toga prodaje ne sme biti jeftinije u vinariji od 50 evra. Ovaj merlo je odležao tri godine u bačvi a prepoznaje se po tome što na etiketi nosi grb Marije Terezije.
I dok je do degustacija Steyer i Štekar došlo na bazi dugogodišnjeg prijateljstva sa Vukojem i međusobnih poseta vinarijama ovih vinara, Jerneja Žarena vlasnika vinarije Albiana iz regije Dolenjska na reci Savi, ekipa Vinskog kluba Vukoje upoznala je nedavno. Zahvalni na toploj dobrodošlici i izvrsnim penušavcima i drugim vinima, ali i zanimljivoj priči iz istorije vinarije, pozvali su Jerneja u Beograd.
.jpg)
Od farme predaka do sjajnog penušavca od autohtonih sorti, vinarija Albiana
Vinarija Albiana datira neke dve decenije unazad kad je vino Modra Frankinja 2016 ugledalo svet, no posed su 1936. godine kupili preci, Albin i Ana Žaren namenivši ga farmerskom uzgoju. Od novca zarađenog u Kanadi vinogradi su kupovani, dostigli su oko 20 hektara a sarađuje se i sa koperantima pri čemu vinarija nosi ime Albiana u čast predaka osnivača.
Mirna su bela vina od sorti sovinjon blan, na koji posebnu pažnju treba obratiti, šardone, laški rizling, zeleni silvanec i rumeni muškat, te modra frankinja kod crvenih, dok premium linija nosi naziv Alto.
Penušavci su autohtona i tradicionalno rađena priča a Brut od 50% šardonea, kraljevine 30% i žametne črnine izuzetan. Ne čudi jer mora da zadovolji želje Jerneja i njegove supruge koji su veliki obožavaoci penušavaca i rade ih „kao za sebe“. Pritom je i trećina blenda u boci iz domena reserve. Liniju mehurića zaokružuju Brut Rose od žametne črnine, dok smo degustaciju fantastičnog Brut Nature, sastava 70% šardone i kraljevine koji 45 meseci odležava na talogu i još 10 pre puštanja u promet ostavili za sledeći susret.
.jpg)
Kraljevina i žametna črnina u Beogradu, puno svežine za vrhunsko penušavo vino, tvrdi Jernej Žaren (Albiana)
Ali ono po čemu je Albiana ponajviše poznata na tržištu je cviček od lokalnih sorti! Proizvodnja laganog mladog vina dostiže i preko 200.000 litara i bila je osnova opstanka vinarije sve do pre desetak godina kada je odlučeno da se ide na visok kvalitet, a pretežno u smeru penušavog vina. To se vidi i po filozofiji da mirnim vinima daju dosta vremena da odahnu i puštaju ih u promet tek posle nekoliko godina pa su silvaner i sovinjon na tržište izašli tek u svojoj petoj godini.
Čini se da je sovinjon blan u ovom trenutku perjanica, ima ga i u verziji sa nešto dužom maceracijom, čak i iz drveta gde se koriste i velike bačve (3.000 litara), a pominje se činjenica kako je vinski podrum ispod kuće stariji od 300 godina. Lep podatak koji u prolasku kroz Posavinu obavezno treba ispitati, a i vina.
Vino i sortu Ranina vinarije Steyer doneli su otac i sin Danilo i Marko Steyer uz gromadni dokaz da je vinograd uz reku Muru baziran na peščaru prepunom školjki i minerala. U vinariji poznatoj i kao Kuća mirisnog traminca koga imaju 11 hektara, godišnje proizvedu nešto više od 120.000 litara vina.
Elegantni i osvežavajući Brut Rose od pino noara (70%) i cvajgelta nazvan Manea po imenu kćeri, otvorio je degustaciju vina sa 30 hektara vinograda od kojih se neka danas izvoze u Kinu, Japan pa čak i Indiju.
.jpg)
Naslednik Marko donosi teorijsku profesionalnu potkovanost praktičnom znanju vinarenja svog oca Danijela Steyera
Ranina 2023 iz osnovne linije svežih vina Steyer rađenih u inoksu koja malo podseća na muskat je autohtona sorta s kraja 18. veka vezana za štajersku podregiju Radgonske Gorice pa je nedavno u Radgoni održan i drugi Festival ranine. Kako ime kaže rano se bere te je dobra za penušava vina ali i za jelo a zovu je još i špecijal.
Steyer Mark, po imenu sina je linija odležala u bačvi gde je česta kombinacija akacije i hrasta, a čini se da i ovde glavnu ulogu igra sovinjon blan. Mark Cuvee 3R 2020 je kupaža tri sorte, ranine sa rajnskim i velš rizlingom. Posle dva dana maceracije veoma je lepe završnice obogaćene drvetom.
Sveži Sovinjon 2023 iz inoksa je sočnih kiselina, ostavlja sjajan utisak, baš kao i sva vina iz Mark serije finom mineralnošću. Posebno Sauvignon Blanc 2020 sa crnom etiketom koji u akaciji odležava godinu dana dok grožđe dolazi iz specifične regije pune škriljca blizu Maribora i Pohorja. „Nemamo mi ovakav tip sovinjona, i malo regija nažalost može izneti ovako dobru aromatsku priču“, komentariše Radovan Vukoje očigledno oduševljen vinima.
.jpg)
Steyer, vinska kuća u kojoj mirisni traminac zaslužuje luksuzna pakovanja
Cuvee White Mark 2017 od 50% traminca sa šardoneom i rizlingom odležao je dve godine u bačvi i apsolutno nije napadan na mirisu dok je 100% traminac Extreme 2020 oranž macerirao pet dana a potom u bačvi od 2.000 litara proveo dve godine na bobicama i još godinu u boci.
- Radimo i ekstremnije varijante oranža ali je najvažnije da vino bude zdravo a Extreme je takav u potpunosti – kaže Danilo Steyer na kraju još jedne zanimljive vinske večeri u Vinskom klubu Vukoje dok pred rastanak probamo crveni Cuvee 2019 od pino noara sa 30% cvajgelta odležao dve godine u drvetu i isto toliko u boci.
Lepo vino, a još bolje se čini uz eksportnu cenu od 12 evra baš kao što mnoga od probanih, izvanrednih slovenačkih vina tokom tri večeri gađaju između pet i sedam evra. Eto zašto su Slovenci velika vinska nacija. |














