Od Vostoka do Oplenca: 50 Valentina Tereshkova
- Tekst Zoran Rapajić
- Objavljeno u Vinske priče
Postoje vina koja se pamte po ukusu, vina koja ostanu upisana zbog velikih berbi i etiketa koje kolekcionari traže čitav život. A postoje i ona retka, gotovo nestvarna vina, koja u sebi nose priču veću od podruma, vinograda i vremena.
Jedno takvo vino danas se nalazi u muzeju vina Zlatna kruna na Oplencu — magnum boca posvećena Valentini Tereškovoj, prvoj ženi koja je poletela u svemir.
Na prvi pogled, teško je spojiti kosmos i vino. Ipak, priča o vinu 50 Valentina Tereshkova upravo je dokaz da se velike ljudske misije ponekad nastavljaju na mestima na kojima ih najmanje očekujemo — u tišini vinskih podruma, među arhivskim bocama i ljudima koji veruju da vino može biti kulturni i istorijski dokument.
Valentina Tereškova rođena je 1937. godine u centralnoj Rusiji, u Jaroslavskoj oblasti. Još kao mlada zavolela je padobranstvo, a upravo ju je ta strast dovela do sovjetskog svemirskog programa. Kada je 16. juna 1963. godine poletela brodom Vostok 6, postala je prva žena u svemiru i zauvek promenila istoriju čovečanstva.
Ali, iza čelične discipline sovjetske kosmonautkinje krila se i velika ljubav prema Italiji, naročito prema Bergamu. Upravo će taj grad, decenijama kasnije, postati mesto nastanka jednog od najneobičnijih vinskih projekata novijeg doba.
Somelijer Luka Kasteleti iz Bergama, vlasnik čuvene Enoteke Kasteleti (Enoteca Castelletti) i koordinator italijanskog ASPI-ja za tu regiju, želeo je da pedesetogodišnjicu Valentininog istorijskog leta obeleži na drugačiji način. Umesto klasične ceremonije ili medalje, osmislio je vino koje bi nosilo duh njene misije.

Ljubav prema kosmosu i vinima, Valentina Tereškova i Luka Kasteleti
Za realizaciju ideje izabrana je porodična vinarija Biava iz mesta Skancoroskijate, poznata po čuvenom vinu Moscato di Scanzo DOCG. Vinar Manuel Biave, predstavnik treće generacije porodice, zajedno sa Lukom Kasteletijem kreirao je vino koje je ubrzo postalo svojevrsni kolekcionarski artefakt.
Tako je nastalo 50 Valentina Tereshkova — kupaža kaberne sovinjona i merloa punjena isključivo u magnum boce i to u svega 200 primeraka.
Ništa na ovom projektu nije bilo prepušteno slučaju. Etiketa evocira svemirsku misiju iz 1963. godine, dok su drvene kutije ukrašene dekupaž tehnikom i autentičnim fotografijama iz epohe hladnoratovske kosmičke trke. Čitava zamisao delovala je više kao umetnički projekat nego kao klasično vino.
Kasteleti je od početka želeo da vino dobije i diplomatsku dimenziju. Prve boce završile su kao pokloni državnicima i svetskim liderima. Boca sa brojem 001 pripala je Vladimiru Putinu, naredna Fidelu Kastru, a potom su primerci stizali do kolekcionara, ambasadora i ljudi iz sveta kulture i politike.
U međuvremenu, Valentina Tereškova ostala je redovan gost Bergama i Enoteke Kasteleti, jedne od najstarijih italijanskih enoteka, smeštene u mestu Ponte San Pietro. Ta kuća vina odavno je mnogo više od trgovine — mesto gde se čuvaju arhivske boce, ali i prenosi znanje novim generacijama somelijera.

Nesvakidašnje vino nalazi se sada u Muzeju vina Zlatna kruna, Zoran Dragoljević Žorž i Zoran Rapajić
Sudbina je htela da upravo tamo 2022. godine stigne i Zoran Dragoljević Žorž, direktor Salona vina u Kragujevcu, tokom boravka u Bergamu na međunarodnom ocenjivanju vina Emozioni dal Mondo Merlot e Cabernet Insieme. Posle degustacije velikih italijanskih vina i razgovora koji su trajali dugo u noć, usledio je čin koji se ne zaboravlja — Luka Kasteleti poklonio je Srbiji jednu od retkih boca vina 50 Valentina Tereshkova.
Time priča nije završena, već je tek dobila novo poglavlje.
Godinu dana ranije, Zoran Rapajić i Zoran Dragoljević započeli su ideju o projektu „Vinska kraljevska Srbija u 12 priča”, izložbi posvećenoj vinskoj istoriji Srbije. Izložba je održana u obnovljenoj Kući Đure Jakšića u Kragujevcu, uz prisustvo princa Mihaila i princeze Ljubice Karađorđević, brojnih vinara, somelijera i ljudi vinske scene.
Kasnije su usledile nove izložbe, nova okupljanja i jedna važna odluka — da na Oplencu bude otvoren muzej vina. Ideja je pretočena u stvarnost 4. oktobra 2024. godine, kada je otvoren muzej Zlatna kruna.

Zajednički poduhvat, Luka Kasteleti i Manuel Biave
A onda je retka boca ponovo promenila svoju putanju.
Odlukom Zorana Dragoljevića i njegove supruge, vino 50 Valentina Tereshkova u aprilu 2026. godine poklonjeno je muzeju na Oplencu. Tako je boca, koja je nastala u čast leta kroz svemir, završila među eksponatima koji čuvaju istoriju vina i kulture jednog naroda.
Narod kaže da se pokloni ne poklanjaju dalje. Ipak, postoje izuzeci koji predmetima daju veći smisao od privatnog vlasništva. Upravo zato je i Luka Kasteleti podržao odluku da vino dobije mesto dostupno javnosti — tamo gde njegova priča može nastaviti da živi.
Danas se boca nalazi u posebnom delu muzejske postavke nazvanom „Riznica”, među eksponatima koji prevazilaze materijalnu vrednost. Jer neka vina nisu stvorena samo da bi bila otvorena i popijena. Neka postoje da bi čuvala uspomene na vreme kada je čovek prvi put gledao Zemlju iz svemira — i kada je vino, makar simbolično, krenulo za njim. |














